Započinje obnova Kosog tornja

Župa Uznesenja Marijina u Rijeci priprema se za sanaciju zvonika župne crkve, popularnog riječkog Kosog tornja. Župnik, projektanti, konzervatori i izvođači, 9. rujna u župnim prostorijama predstavili su plan zahtjevnih radova na stoljetnom tornju u središtu grada.

Projektant Branko Orbanić iz tvrtke Kapitel istaknuo je da se u pripremljenoj dokumentaciji sanacije Kosog tornja ta njegova nakošenost uzela kao normalno stanje. Toranj je stabilan iako je nagnut i nema ozbiljnije progresije koja bi ugrozila tu stabilnost u nekoj bližoj budućnosti. Njegov kolega Dragan Ribarić govoreći o statici zvonika dodao je da je cilj intervencije očuvati i ojačati monolitnost volumena tornja kakav je sada i pripremiti ga za neke moguće manje potrese.

Pročelnica Područnog ureda za konzervatorske poslove u Rijeci Lilian Stošić po pitanju obnove kulturnih dobara istaknula je važnost vlasnika i investitora te stoga pohvalila inicijativu župnika Sanjina Francetića koji u ime Riječke nadbiskupije upravlja crkvom i njoj pripadajućim zvonikom. Dodala je i da obnova jednog kulturnog dobra nije rad samo jednog čovjeka, nego cijelog tima. Od posljednje opsežnije obnove prošlo je gotovo cijelo stoljeće, oštećenja na zvoniku su vidljiva i potrebna je cjelovita i sveobuhvatna sanacija.

Radovi će se financirati većim dijelom sredstvima Ministarstva kulture i medija te Grada Rijeke, Riječke nadbiskupije i Župe Uznesenja Marijina. Projektom obnove predviđena je zamjena nestabilnih dijelova krovne konstrukcije i hidroizolacija, zamjena unutarnje drvene konstrukcije, statička sanacija, uređenje unutrašnjosti, uređenje vanjskog plašta, uređenje i podizanje metalne konstrukcije zvona te restauracija zvona, zamjena elektroinstalacija i rasvjete, restauratorski radovi na kamenoj plastici. Radovi će se odvijati u fazama, a jedna od njih uključuje i postavljanje vanjske skele.

Projektant Orbanić napomenuo je da zvonik niti nakon obnove ne može biti otvoren za javnost i ne može biti vidikovac jer je prostor unutar zvonika previše skučen i nije građen da bi mogao primiti veći broj ljudi.

Zvonik svjedoči o dugotrajnom kontinuitetu razvoja Rijeke, ali i o kontinuitetu urbane funkcije od antičkog vremena do danas. Građevne strukture zvonika pokazuju slojevitost više razvojnih faza, od antike do ranog 20. stoljeća. Zvonik u središtu grada jedna je od identitetskih točaka povijesne jezgre.

Na predstavljanju projekta sudjelovali su Branko Orbanić, Dragan Ribarić, Lilian Stošić, Ivan Braut, Gerhard Gregorović, Piotr Modrzejewski i župnik Sanjin Francetić. (tim redoslijedom na naslovnoj fotografiji)