Znanstveni skup: Prošlost Crkve na prostoru Riječke nadbiskupije

„Zahvalno pamteći i iskreno liječeći povijesne rane, riječka Crkva želi hrabro nastaviti svoje poslanje i biti misionarska i sinodalna Crkva otvorenih vrata, mostova, dijaloga, služenja i nade. Današnjim znanstvenim skupom želimo nastaviti u tom duhu“, rekao je riječki nadbiskup Mate Uzinić otvarajući 10. lipnja Znanstveni skup „Prošlost Crkve na prostoru Riječke nadbiskupije“.

Riječka nadbiskupija, Metropolitanski pastoralni institut i Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU okupili su znanstvenike u nadbiskupskom domu u Rijeci povodom 100. godišnjice uspostave biskupijskoga sjedišta u Rijeci. Skup su otvorili nadbiskup Uzinić i akademkinja Silvana Vranić, voditeljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s područnom jedinicom u Puli.

Na skupu su sudjelovali povjesničari, pravnici, povjesničari umjetnosti, filolozi i teolozi ne samo iz Hrvatske već i iz Slovenije i Italije. Ukupno njih 18: Petra Predojević, Palma Karković, Sanja Holjevac, Silvana Vranić, Željko Bartulović, Severino Dianich, Marijan Bradanović, Julija Lozzi Barković, Mario Pintarić, Ozren Kosanović, Budislav Vukas, Nikola Vranješ, Tomislav Galović, Vito Spetić, Daniel Patafta, Marino Martinčević, Elvis Orbanić i Marko Medved.

Pročišćeni pogled prema budućnosti

Nadbiskup Uzinić na početku je susreta istaknuo kako godina u kojoj je slavljen riječki jubilej, sjećanjem na prošlost pročišćeni pogled usmjeruje prema budućnosti. Podsjetio je na najvažnije događaje kojima je u proteklih godinu dana obilježen jubilej koji je započeo prošlogodišnjom proslavom svetog Vida, zaštitnika nadbiskupije, koju je predvodio predsjednik Talijanske biskupske konferencije, nadbiskup Bologne, kardinal Matteo Zuppi. Jubilejska godina riječke nadbiskupije završit će 15. lipnja kada će središnje euharistijsko slavlje proslave zaštitnika Rijeke predvoditi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Jubilej je bio obilježen i hodočašćima, kako u riječku katedralu, koja je bila mjesto jubilejskog oprosta, tako i sudjelovanjem na nacionalnom hodočašću u Rim. Ono je uključivalo i susrete sa zajednicama i pojedincima u Pisi i Arezzu, s onima koji su zbog povijesnih neprilika morali napustiti Rijeku i tadašnju biskupiju. „Ti su susreti bili dio našeg pročišćenog pamćenja. U njega smo u svojem jubilejskom hodu željeli uključiti i druge žrtve našeg povijesnog stradanja. Jedan od plodova tog nastojanja jest i kauza Riječkih mučenika.“

Nadbiskup je podsjetio i na bogat kulturno-znanstveni program kojim je obilježen jubilej, u kojem posebno mjesto zauzima svečana akademija povodom 100. obljetnice Riječke nadbiskupije održana u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca. S te su akademije, s pogledom na prošlost, odaslane temeljne poruke koje otvaraju perspektivu za budućnost riječke Crkve. Proslava 100. obljetnice tako nije bila samo povijesni jubilej nego i duhovni i pastoralni poziv. „Povijest Crkve u Rijeci i na prostoru Riječke nadbiskupije mnogo je starija, a i šira od posljednjih 100 godina Riječke biskupije, odnosno nadbiskupije. Želimo je bolje upoznati. Želimo razumjeti ono što smo primili. Želimo spoznati kako na tome možemo dalje graditi i želimo to što smo primili, obogaćeno svojim doprinosom, predati onima koji će nakon nas slaviti neke buduće jubileje“, rekao je nadbiskup Uzinić otvarajući znanstveni skup.

Suradnja svećenika i znanstvenika

Akademkinja Silvana Vranić kao jedan od suorganizatora skupa, podsjetila je kako postoji više poveznica između Riječke nadbiskupije i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te pritom istaknula tri osobe: Franjo Rački, prvi predsjednik HAZU, svećenik i povjesničar rodom iz Fužina; Makso Peloza, svećenik i crkveni povjesničar rodom iz Velih Muna; te fra Emanuel Hoško, trsatski franjevac i povjesničar koji je blisko surađivao s akademikom Petrom Strčićem. „Oni su ne samo radili zajedno, nego su i motivirali mlade ljude na međusobne kontakte, na dijalog, na zajedničke radove kako bi onda teme koje su vezane za znanost, povijest i vjersku kulturu na području kojemu su zajedno usmjereni Riječka nadbiskupija i Zavod za povijesna istraživanja, što bolje istražili. Negdje na tragu tog nasljeđa želim da bude i naša buduća suradnja“, rekla je akademkinja Vranić.

Jedan od organizatora uime Riječke nadbiskupije, povjesničar Marko Medved zahvalio je i Matropolitanskom pastoralnom institutu te moderirao Znanstvenim skupom. Istaknuo je kako skup koji je potaknut jubilejom 100. obljetnice uspostave Riječke biskupije zahvaća puno šire područje i puno dublje u prošlost, zahvaća povijest Crkve na području današnje Riječke nadbiskupije. Interdisciplinarni susret znanstvenika ponudio je brojne zanimljivosti, promatrajući zajedničku temu pod različitim vidovima. Otvorio je i mnoga pitanja, zbog nedostatka izvora i dokumenata srednjovjekovne prošlosti, a posebno su zanimljiva bila ona koja se tiču riječke katedrale i predaje o čudotvornom raspelu.

Interdisciplinarni pristup zajedničkoj temi

Skup je predavanjem otvorio Budislav Vukas govoreći o povijesti Rijeke iz konteksta međunarodnog prava i ugovora između velikih sila koji su uvelike utjecali na sudbinu stanovnika i organizaciju partikularne Crkve. U uvodnoj digresiji predavanje je posvetio pokojnom vološćanskom župniku Josipu Šimcu kojega pamti po stalnim pozivima na dijalog i suradnju s talijanskom i drugim manjinskim zajednicama na području Rijeke i Liburnije.

U nastavku Skupa Petra Predojević  i Palma Karković govorile su o kasnoantičkoj Tarsatici, religiji i otpornosti, Sanja Holjevac o latiničnim misalima iz župnih ureda u Kraljevici, Bakru i Jelenju koji su izvori za filološka istraživanja, Silvana Vranić o jezičnim značajkama molitava Velikoga tjedna i Vazmenoga trodnevlja u kraljevičkom latiničnom misalu iz 1812. te Željko Bartulović o državnopravnom položaju Rijeke 1918. – 1926.

Marina Vicelja Matijašić i Mario Pintarić predstavili su prošlost riječke katedrale sv. Vida i čudotvornog raspela. Videovezom iz Pise se javio svećenik Severino Dianich, posljednji živući svjedok egzodusa talijanskih svećenika iz Rijeke nakon Drugog svjetskog rata. Njegovo je svjedočanstvo sažeto u snažnu poruku: „Moramo se odmaknuti od nacionalizama koji su pokrenuli dva svjetska rata.“

Marijan Bradanović i Julija Lozzi Barković govorili su o sakralnoj arhitekturi, Ozren Kosanović o augustinskom samostanu sv. Jeronima, Marino Martinčević o  Zbornom kaptolu Uznesenja Marijina, a Tomislav Galović i Vito Spetić o Pavlinima u Vinodolu. Daniel Patafta predstavio je djelovanje kapucina Jeronima Dragutina Tomca, a Elvis Orbanić životni put isusovca Franje Ksavera Rovisa. Videovezom se javio i Nikola Vranješ govoreći o pastoralnim poticajima riječkog jubileja. Skup je predavanjem zaključio Marko Medved objašnjavajući povijesne razloge, kontekst i posljedice uspostave Riječke biskupije 1925. godine.