Profesori i studenti misom proslavili početak nove akademske godine

web-akademska1Mnogobrojni studenti, profesori riječkih fakulteta te rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin, sudjelovali su srijedu 28. listopada u katedrali sv. Vida na svečanom misnom slavlju u povodu početka nove akademske godine. Euharistiju je predvodio riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu sa svećenicima Riječke nadbiskupije. Liturgijsko pjevanje animirao je Nadbiskupijski zbor mladih.

Nadbiskup Devčić podsjetio je okupljene profesore i studente na bogatu povijest riječkog školstva kazavši kako je upravo katedrala sv. Vida, prije nego je postala riječkom prvostolnicom, bila crkva isusovačkog kolegija u kojemu je u 17. stoljeću počela najprije srednjoškolska, a potom i visokoškolska nastava. Na to podsjeća i tekst na ploči u prolazu ispod zvonika katedrale na kojemu stoji da je riječ o mjestu koje je kolijevka riječkog srednjeg i visokog školstva. „U ovim su klupama tijekom proteklih 270 godina sjedili i klečali ne samo bezbrojni riječki vjernici,  nego i mnoge generacije đaka i studenata koji su, poput vas večeras, ovamo dolazili moliti Duha Svetoga za dar mudrosti i znanja. U tom smislu Rijeka je možda jedinstvena, barem kod nas, po tome što je njezina sveučilišna crkva postala i njezinom katedralom. To svjedoči o dubljoj, zapravo o pupčanoj povezanosti Crkve sa školskom i sveučilišnom naobrazbom na ovome prostoru u prošlosti, a na nama je da tu povezanost, prikladno suverenim prilikama, njegujemo i danas i ubuduće.“

U nastavku je istaknuo kako na povezanost Crkve i sveučilišta upućuje i riječ ‘cathedra’ koja na latinskom i grčkom jeziku znači ‘sjedište/sjedalo’, dok na fakultetu označava podij predavača u učionici kao i znanstveno-nastavnu jedinicu. Katolička Crkva kroz povijest je bila zainteresirana ne samo za njegovanje svetih, odnosno teoloških, nego i profanih znanosti. To je činila jer je smatrala kako je riječ o spojivim svjetonazorima. Kao primjer, nadbiskup je naveo znanstvenike poput: franjevca Rogera Bacona, dominikanca Alberta Velikog, svećenika Roberta Grossetesta te Nikolausa Stenu kojega je sv. Ivan Pavao II. proglasio blaženim. Budući da se na mjestu riječke prvostolnice nalazio isusovački kolegij, nadbiskup se osvrnuo na doprinose isusovaca naglasivši osobito Ruđera Boškovića kojega su smatrali jednim od najvećih intelektualaca svih vremena.

web-akademska2Ali nisu samo mnogi znanstvenici pokazali kako se vjera i znanost prožimaju; to su posvjedočili i veliki umjetnici s obzirom na odnos između vjere i umjetnosti. Znamo da je doprinos Crkve u svim granama umjetnosti golem i neprocjenjiv, rekao je nadbiskup. Kao primjer naveo je talijanskog slikara Giottu i pjesnika Dantea, te dominikanca fra Angelica kojega je sv. Ivan Pavao II. 1985. proglasio blaženim i postavio za zaštitnika umjetnika i slikara. Sve to potiče nas da bolje upoznamo samo Crkvu koja je zadužila ljudsku kulturu i civilizaciju, poručio je nadbiskup. Zaključujući propovijed istaknuo je kako Crkva, zauzimajući se za vječno, ne propušta zauzimati se i za vremenito, prema staroj izreci: „Jedno činiti, drugo ne propustiti“, te potaknuo okupljene da čine isto.

Po završetku misnoga slavlja studenski kapelan vlč. Velimir Martinović predstavio je aktivnosti i planove sveučilišnog pastorala te istaknuo kako je nazočnost na misnom slavlju rektora Sveučilišta i profesora svjedočanstvo dobre suradnje Riječke nadbiskupije i Sveučilišta u Rijeci. Izrazio je želju da Sveučilišni kampus na Trsatu dobije odgovarajući prostor koji bi bio duhovna oaza studentima, te najavio duhovne obnove za studente koji će se u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije – Assunti održavati svakog trećeg četvrtka u mjesecu.

Prigodnu riječ uputio je rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. sc. Pero Lučin. Zahvalio je nadbiskupu Devčiću na podršci i porukama koje je uputio, te pozvao na jačanje zajedništva koje je usmjereno na ostvarivanje zajedničkih ciljeva.

Skip to content