Okovana Crkva u Hrvatskoj, Komentari Glasa Koncila (1968.-1990.)

„Okovana Crkva u Hrvatskoj, Komentari Glasa Koncila (1968. – 1990.)“ naziv je četveroknjižja koje je u srijedu, 12. ožujka predstavljeno u Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu. Djelo su predstavili prof. dr. sc. Emanuel Hoško, dr. sc. Veronika Reljac i mons. Ivan Miklenić, dok su program animirali FRAMA Trsat.

Riječ je o iznimno važnom izdanju Glasa Koncila, rekao je v.d. direktor tjednika, mons. Ivan Miklenić dodajući kako je inicijativa za tiskanjem krenula prošle godine tijekom proslave zlatnog jubileja Glasa Koncila sa željom da se vrijedni tekstovi objave. Pristupajući velikoj materiji, komentare je Glas Koncila podijelio u tri poglavlja: vrijeme komunizma, godine borbe za opstanak i uspostava demokratske vlasti i Domovinskog rata, te novije razdoblje od 2000. godine kad lijeva koalicija preuzima vlast do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Upravo prvo razdoblje obuhvaća  „Okovana Crkva u Hrvatskoj, Komentari Glasa Koncila (1968. – 1990.)“,  jer je Crkva tada djelovala u vrijeme neslobode, rekao je mons. Miklenić. Za budućnost je najavio nova tiskana izdanja koja će objediniti ostala dva razdoblja. Prvo pod nazivom „Crkva i Hrvatska u izazovima slobode“ te „Okovana Hrvatska“ koje će se odnositi na razdoblje od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

U nastavku je primijetio da u današnjim tiskovinama nedostaje komentara. Pojavile su se kolumne koje predstavljaju mišljenja pojedinca za razliku od komentara koji su predstavljali stav kojega je slijedila određena skupina. Značaj komentara je višestruk, ti tekstovi tumačili su što događa u društvu i iskazivali su vjernički stav, rekao je mons. Miklenić. „Glas Koncila bio je jedini slobodni glas kojega nije kontrolirala partija i usudio se komentirati. Bio je aktualan i stvarao je situaciju pluralnosti.“ Ti komentari stvorili su prostor slobode i često je ovaj tjednik, koji je u početku izlazio kao dvotjednik, bio jedna od onih tiskovina koje su nazivali ‘opozicijskom novinom’ iako se nije bavio politikom, istaknuo je mons. Miklenić. Naglasio je da komentari nikada nisu bili rušilački i antihrvatski, ali su izazivali polemike. Tjednik je bio utjecajan i u komunističkom vremenu vjernici su znali što Crkva misli o društvenim pitanjima, a danas su mnogi izmanipulirani jer se informiraju putem svjetovnih medija i podcjenjuju Glas Koncila, primijetio je. Najveći broj tekstova napisao je fra Živko Kustić i čitatelj ima uvid u turbulentna vremena za Crkvu toga vremena i zbog toga se današnja povijest ne može objektivno pisati bez upoznavanja s tim komentarima, istaknuo je mons. Miklenić.  

Prema riječima dr.sc. Veronike Reljac, tekstovi sabrani u četveroknjižje su u službi pastorala i daju osobit doprinos za hrvatski govorni prostor. Fra Živko je donosio retke koji bi se danas mogli nazvati pastoralnim programima i provoditi u župama, naglasila je dodajući da je to bilo vrijeme kada su se vjernici, koji su se bojali svjedočiti svoju vjeru, kroz masovni pastoral mogli uključiti u pastoralna pitanja o kojima se pisalo u komentarima.

Komentari Glasa Koncila studiozno su pratili i zbivanja u Riječkoj nadbiskupiji o čemu je govorio prof. dr. sc. Emanule Hoško posebno ističući godinu 1969. i uspostavu Riječke metropolije i Riječko-senjske nadbiskupije. Posebno je ukazao na važnost glagoljice i staroslavenskog jezika koju je prepoznala novoosnovana metropolija i nadbiskupija. Podsjetio je kako je prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku i glagoljici bio Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. i glagoljica se smatrala uporištem za suvremenu kulturu nove nadbiskupije. O aktualnosti komentara govori i činjenica kako su na početku pročitani tekstovi iz tog vremena, a bavila su se temama školstva i crkve i politike o čemu se još uvijek u medijima i društvu raspravlja, istaknuto je na promociji.