Mesijanizam je i danas aktualan
Kategorija:
Vijesti

U organizaciji Biblijskog instituta KBF-a u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog biblijskog djela u Velikoj dvorani Teologije u Rijeci u petak 7. i subotu 8. studenog održan je Međunarodni simpozij biblijskih teologa na temu „Mesijanizam“. Moderator simpozija bio je prof. dr. sc. Mario Cifrak.

Skup je ispred riječke Teologije pozdravio dr. sc. Nikola Vranješ istaknuvši da je riječkoj Teologiji iskazana velika čast da nakon jedanaest godina opet organizira ovaj prestižan znanstveni skup.

Simpozij je otvorio riječki nadbiskup Ivan Devčić koji je okupljene na početku upoznao s poviješću riječke Teologije i bogoslovije. Iako je na prijelazu iz 70.-ih u 80.-te godine 20. stoljeća budućnost sjemeništa i tadašnje Visoke bogoslovske škole bila vrlo neizvjesna zbog malog broja bogoslova, riječki nadbiskup Josip Pavlišić imao je veliku vjeru u Božju providnost i sredinom 80.-tih počeo graditi novu zgradu bogoslovije. S demokratskim promjenama  i novom zgradom bogoslovije riječka Teologija mogla je odgovoriti izazovima vremena, rekao je riječki nadbiskup.

Govoreći o temi simpozija istaknuo je kako je mesijanizam religijska tema koja prožima i nadahnjuje, ali s druge strane ona je i politička tema. „Znamo kolike su se ‘mesije’ u svijetu pojavljivale kao ‘spasitelji’, a Crkva naučava i uvijek govori da je samo jedan spasitelj – Isus Krist. Tema je i danas vrlo aktualna i u svjetovnom smislu jer upozorava na mnoge koji se igraju ‘spasitelja’ čovječanstva, poručio je nadbiskup Devčić.

Mesijanska teologija smatra se vrhuncem teoloških razmatranja, poručio je predsjednik Hrvatskog katoličkog biblijskog djela prof.dr.sc. Božo Lujić. Dodao je da rijetko koja tema prožima Stari i Novi Zavjet kao tema mesijanizma. „Mesijansku kulturu susrećemo u svijetu u vidu raznih utopija i ‘mesija’, ali mi teolozi istražujemo ovu temu povezujući se sa Starim i Novim Zavjetom.“, rekao je Lujić.

Tema mesijanizma dotiče se tekstova koji se često čitaju u liturgiji i najuže je povezana uz kristologiju. O mesijanskoj recepciji Post. 3,15; 49,10 u targumima govorio je dr. sc. Darko Tepert koji je poručio kako je riječ o klasičnim mesijanskim mjestima u Starom Zavjetu. U nastavku prvog dana simpozija dr. sc. Božo Lujić govorio je o identitetu Emanuela i njegovom poslanju: najavi velike radosne vijesti. (Egzegetsko-teološka analiza Iz 8,23b – 9,1-6) „Natanovo proroštvo Davidu. Uspon monarhije i mesijansko idealizirani lik Davida (2 sam 7)“ bila je tema mr. sc. Bože Odobašića koji je istaknuo kako čak devetnaest poglavlja govori o Davidu i da je riječ o vrlo opsežnoj građi. Prvi dan simpozija zaključila su predavanja mr. sc. Brune Velčić o eshatološkom proroku, Slugi Jahvinom (Iz 40, 55), dr. sc. Nikole Hohnjeca o mesijanskom vladaru (Mih 4,14-5,5) te mr.sc. Đurđice Pardon na temu „Iz Egipta dozvah Sina svoga“ – Matej i Hošea. 

Mesijanizam u evanđelju po Marku bila je tema pročelnika riječke Teologije, dr.sc. Božidara Mrakovčića koji je otvorio drugi i posljednji dan simpozija. Je li Lk 4,16-30 mesijanski tekst ili ne, bila je tema predavanja dr. sc. Darka Tomaševića dok je o Mesiji, graditelju Hrama (Iv 2, 13-22) govorio dr. sc. Mario Tomašević. O ‘šizmi’ – razjedinjenju i raspravi zbog Kristova podrijetla (Iv 7,42) predavanje je pripremio mr. sc. Arkadiusz Krasicki. Simpozij je zaključio dr. sc. Ivica Čatić  s temom: „Mesijanizam i prva poslanica Solunjanima“.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje o značenju pojma ‘mesijanizma’ za život suvremenog čovjeka. Što za današnjeg kršćanina znači da je Isus Mesija – Pomazanik i spasitelj? U raspravi su do izražaja došle poteškoće u tumačenju ovih pojmova i prenošenja kršćanske poruke suvremenom čovjeku, posebice mladim ljudima. Zadatak teologa je pronaći način kako današnjem čovjeku govoriti o Bogu, istaknuto je u raspravi. 

Simpozij je zaključen prijedlogom da idući simpozij, koji će se održati za dvije godine, za temu uzme ‘biblijsku apokaliptiku’ jer je riječ o temi koja prilično zaokuplja suvremenu javnost. 

Skip to content