Godina 400. jubileja dolaska kapucina
Kategorija:
Vijesti

Čitanjem proglasa u crkvi Gospe Lurdske u Rijeci 8. prosinca franjevci Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića započeli su godinu proslave 400. jubileja dolaska kapucina u Hrvatsku. Prije 400 godina kapucini su svoje djelovanje na našim prostorima započeli dolaskom u Rijeku stoga je riječki samostan Gospe Lurdske izabran kao mjesto svečanog početka jubilarne godine. „Ovu godinu želimo otvoriti pod zaštitom Blažene Djevice Marije i sa željom da ona uistinu bude proslava u vjeri, da se ne iscrpi u izvanjskom slavlju nego da bude istinska duhovna obnova“ rekao je hrvatski provincijal fra Ivica Petanjak čitajući proglas na početku euharistijskog slavlja kojim je otvorena godina proslave jubileja.

Bezgrešna je zaštitnica kapucinskog reda postala prije 295 godina kada je naš generalni ministar bio do sada jedini Hrvat Michelangelo Božidarević, rodom iz Dubrovnika, podsjetio je fra Ivica. Blagdan Bezgrešnog začeća BDM, koja je i suzaštitnica riječke kapucinske crkve i župe, stoga je izabran kao dan početka jubilarne godine.

Provincijal je u propovijedi govorio o pozivu na svetost i bezgrešnost koji je čovjeku zahtjevan izazov zbog tereta istočnog grijeha. „Poniznost, solidarnost i hod k svetosti uvjeti su za dostizanje bezgrešnosti. Na tom putu uzor nam je Marija. Tom pozivu na bezgrešnost želimo posvetiti i ovu jubilarnu godinu.“ Na početku mise zbor kapucinske crkve otpjevao je himnu godine kapucinskog jubileja nakon čega je izvješena zastava s amblemom 400. obljetnice.

U Hrvatskoj trenutno živi 50 kapucina raspoređenih u 8 samostana diljem zemlje. Iz kapucinskog reda u Hrvatskoj iznjedren je jedan svetac, sv. Leopold Mandić, a u tijeku je proces za beatifikaciju fra Ante Tomičića. Obojica su barem dio svog kapucinskog služenja vezali uz riječki samostan Gospe Lurdske. Vicepostulator kauze fra Stanko Dodig podsjetio je da su u riječkom samostanu djelovali i drugi poznati kapucini kao fra Bernardin Škrivanić, fra Alojzije Novak i fra Benko Turudić.

Skip to content