Dostojanstvo ranjivih: integrirani pristupi skrbi i podršci u zajednici

Okrugli stol okupio stručnjake i korisnike različitih sustava skrbi

U Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci u četvrtak, 16. travnja, održan je okrugli stol na temu skrbi o ranjivim skupinama, koji je okupio predstavnike i korisnike zdravstvenih, socijalnih i religijskih institucija. Skup je organiziran u sklopu projekta „Znanost i vjera u zdravstvu: prema cjelovitom pristupu” (“Science and Faith in Healthcare: Advancing Holistic Approaches”), koji zajednički vode dr. sc. Mario Tomljanović, generalni vikar Riječke nadbiskupije, i izv. prof. dr. sc. Saša Horvat s Fakulteta zdravstvenih studija i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Skup je moderirao Saša Horvat, dok su pozdravne riječi uputili riječki nadbiskup Mate Uzinić i generalni vikar Mario Tomljanović, naglasivši važnost zajedničkog djelovanja različitih sustava u skrbi za najranjivije članove društva.

Demencija kao rastući izazov: „Dom je spas za nas”

Ravnateljica Doma za osobe s demencijom, Kristina Klanac Badovinac, predstavila je djelovanje ustanove istaknuvši kako duga lista čekanja jasno pokazuje veliku potrebu za ovakvim oblikom skrbi. Tatjana Ružić, dr. med., vanjska suradnica Doma, pojasnila je da u ustanovu dolaze pacijenti u ranim fazama bolesti, koji mogu aktivno sudjelovati u programima, te je podijelila pozitivna iskustva korisnika i njihovih obitelji. Ta iskustva osobno je posvjedočila Svjetlana Hribar, čiji je suprug korisnik Doma: “Dom je spas za nas, i za obitelji i korisnike. Dom je ‘oživio’ mog supruga.” Istaknula je kako je njezin suprug u kratkom vremenu pokazao vidljive pozitivne promjene u ponašanju te dodala da obitelji često ne mogu pružiti razinu skrbi kakvu pruža specijalizirana ustanova. “Potrebno je što više ovakvih ustanova”, naglasila je.

Don Ivan Devčić, rektor Pripravničkog sjemeništa, podijelio je osobno iskustvo života s osobom oboljelom od demencije, kao i susreta s umirovljenim svećenicima u Svećeničkom domu. “Bez obzira na nečije oboljenje, od svakoga se može nešto naučiti u komunikaciji s čovjekom”, rekao je, dodavši da je demencija “opaka bolest jer je progresivna i pogađa cijelu obitelj”. Zaključio je porukom: “Ovaj susret poticaj je da vidimo da nismo sami i da smo usmjereni jedni na druge.”

Pomoć ne smije biti samo materijalna, nego cjelovita i uključivati duhovnu dimenziju

Sestra milosrdnica Veronika Mila Popić, predsjednica Udruge Depaul Hrvatska, otvorila je pitanje koje je, kako je rekla, i danas jednako aktualno: “Što se mora učiniti?” – podsjetivši na riječi sv. Vinka Paulskog. Predstavljajući rad Kuće utočišta i projekte Depaula, naglasila je kako pomoć ne smije biti samo materijalna, nego i cjelovita, uključujući duhovnu dimenziju.

“Nije dovoljno činiti dobro, nego činiti na dobar način”, istaknula je, dodajući kako je za djelotvornu pomoć nužna suradnja različitih dionika.

Na važnost takve suradnje ukazala je i teologinja Silva Vrdoljak iz Centra za hagioterapiju Rijeka, koja je govorila o ulozi hagioterapije u radu s korisnicima, ali i s onima koji o njima skrbe. Konkretno svjedočanstvo iznijela je Jelena Višić, stručna suradnica Depaula, opisavši primjer korisnice koja je u razdoblju od dvije godine prešla put “od ulice” do uključivanja u svijet rada, naglasivši pritom ključnu ulogu cjelovitog pristupa.

Izazovi nakon izlaska iz sigurnih kuća

O radu Doma sv. Ana, Caritasove ustanove za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, govorile su ravnateljica Željka Frković i stručna suradnica Aneta Gacek Tandara. Frković je posebno istaknula problem nedostatka odgovarajućeg smještaja za korisnice nakon izlaska iz sigurne kuće. Taj je problem dodatno naglašen u raspravi, gdje je nadbiskup Uzinić upozorio na poteškoće s kojima se žene susreću pri pronalasku stanodavaca koji im je voljan iznajmiti stan, osobito ako imaju djecu, postavljajući pitanje: “Kakvi smo to ljudi?” Riječ je o otvorenom društvenom pitanju koje zahtijeva konkretna rješenja.

Cjeloviti pristup kao temelj dostojanstva

U raspravi su sudjelovale i v.d. ravnateljice KBC-a dr. sc. Alemka Brnčić Fischer te pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Snježana Juričić, koje su ukazale na problem nedostatka stručnog kadra u zdravstvu. Unatoč tome, naglasile su da pacijenti i dalje dobivaju ono što je više puta istaknuto kao temelj kvalitetne skrbi – cjeloviti pristup, osmijeh i lijepu riječ.

Istaknuta je i izvrsna suradnja KBC-a i Riječke nadbiskupije, osobito s bolničkim kapelanima, kao primjer dobre prakse u povezivanju zdravstvenog i duhovnog aspekta skrbi.

U raspravu se uključila i dr. med. Vesna Čavar iz Upravnog odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije, dodatno pridonijevši promišljanjima o mogućim unaprjeđenjima sustava.

Zaključci okruglog stola jasno su pokazali kako se u Rijeci prepoznaje važnost povezivanja zdravstvenih, socijalnih i religijskih institucija u skrbi za osobe s različitim oblicima ranjivosti – od starijih i oboljelih od demencije do beskućnika i žrtava nasilja.

Naglasak je stavljen na interdisciplinarni i cjeloviti pristup koji u središte stavlja dostojanstvo svake osobe. Konstruktivna rasprava potvrdila je vrijednost riječkih inicijativa u povezivanju znanosti i vjere, ali i otvorila prostor za daljnje konkretne korake.

Projekt „Znanost i vjera u zdravstvu: prema cjelovitom pristupu” ostvaren je uz financijsku potporu međunarodnog programa Equipping Christian Leadership in an Age of Science (ECLAS), čime se dodatno potvrđuje njegov značaj i izvan lokalnih okvira.