Vjernost Srcu Isusovu duga desetljećima

Misnim slavljem u župnoj crkvi Majke Božje Karmelske na Donjoj Drenovi u subotu 4. srpnja svečano je obilježena 127. obljetnica Družbe sestara Presvetog Srca Isusova, jedine autohtone riječke redovničke zajednice. Poseban naglasak ovogodišnje proslave bio je na visokim obljetnicama redovničkih zavjeta četiriju sestara. Tri dijamantna jubileja, odnosno 60 godina redovničkih zavjeta, proslavile su s. Anđelina Tirić, s. Velimira Martinović i s. Patricija Stubičar, dok je biserni jubilej, 70 godina redovničkih zavjeta, proslavila s. Tarzicija Žižić.

Slavlje je okupilo vjernike, svećenike i redovnice koji su došli podijeliti radost s ovogodišnjim jubilarkama. Misu je predvodio p. Anto Bobaš, starješina dominikanske zajednice sv. Jeronima u Rijeci, u zajedništvu s generalnim vikarom Riječke nadbiskupije Marijom Tomljanovićem, vikarom za pastoral Marijom Gerićem, župnikom Micheleom Cittadinom te svećenicima Riječke nadbiskupije.

Na početku misnog slavlja prigodne riječi sestrama i okupljenim vjernicima uputila je poglavarica s. Dobroslava Mlakić.

„Tu smo da zahvalimo Bogu za dar poziva sestara koje danas slave svoje jubileje. Danas, drage sestre, zahvalite Bogu na neizrecivom daru života, vjere, poziva i poslanja te ustrajnoga hoda vjere u svetim redovničkim zavjetima kroz šezdeset i sedamdeset godina. Sjećajte se svoga puta kroz velika razdoblja svojega života, koja obilježavaju vaši jubileji. S ljubavlju i zahvalnošću prisjećajte se svih kušnji i blagoslova kao milosti koje ste primale i otkrivale u poniznosti i vjeri, uz nevidljivu Božju prisutnost koja vas je pratila na svakom koraku vašega života. Hvala vam što ste prihvaćale svaku žrtvu i službu, jer bez žrtve nema istinskoga predanja ni ljubavi. Hvala što ste ostale vjerne Bogu, svome Zaručniku. Radosni smo što nam danas možete posvjedočiti da je u središtu vašega života uvijek bio Isus.“, rekla je s. Dobroslava.

Izražavajući radost zbog njihova poniznog i samozatajnog služenja Riječkoj nadbiskupiji, naglasila je kako „jubileji nisu dobili dijamantni i biserni sjaj samo zbog godina, nego i zbog plodova koje su donijeli. Hvala vam za svaku katehezu, svaki okićeni oltar, svaku čašu vode, za objede poslužene s Martininom brigom, za sve molitve i tiha pregaranja u službi. Bile ste vođene riječima naše majke utemeljiteljice: ‘Udijeli mi, Gospodine, duboku poniznost i milosrdnu ljubav.’ Naša će služba ostati znak Božje ljubavi i prisutnosti u ovome svijetu.“, poručila je poglavarica Družbe.

U propovijedi se p. Anto Bobaš osvrnuo na slavlje koje nije tek obilježavanje jubileja kao broja godina, nego slavlje Božje milosti koja je desetljećima pratila živote sestara. „Ovo danas nije ljudsko slavlje ustrajnosti, nego slavlje Božje vjernosti“, poručio je. Govoreći o evanđeoskom odlomku koji govori o svadbi i Bogu kao Zaručniku, propovjednik je naglasio kako „ljubav ostaje vjerna“, podsjetivši na Isusovo pitanje mogu li svatovi tugovati dok je zaručnik s njima. Tumačeći Isusove riječi, rekao je: „Isus ovdje otkriva da Bog nije došao okupiti sluge i izvršitelje zapovijedi, nego traži ljudsko srce. Zato sebe naziva Zaručnikom. Odnos koji uspostavlja s čovjekom odnos je ljubavi, vjernosti i potpunoga predanja.“

Povezujući te misli sa životima sestara, nastavio je: „To je upravo ova evanđeoska slika Zaručnika. Ovo što danas slavimo počelo je kada je Krist pokucao na vrata njihovih srdaca i pozvao ih da pođu za njim. Nisu znale kako će se njihov život odvijati, kakve će promjene biti u Crkvi i svijetu, koje će kušnje i radosti doživjeti. Samo su mu rekle svoje: ‘Da!’ Svijet uspjeh mjeri onime što čovjek postigne, a Krist ga mjeri vjernošću. Krist blagoslivlja one koji ostaju vjerni. Ljepota redovničkoga života nalazi se u svakodnevnom pristanku na Gospodinov poziv.“

Podsjetio je i na desetljeća njihova redovničkog puta tijekom kojih Krist nije prestao biti vjeran svojim zaručnicama „Izmjenjivali su se dani kušnje, bolesti i umora, ali jedno je ostalo isto – Krist nije povukao svoju riječ. Današnje čitanje iz Knjige proroka Amosa vrlo je znakovito jer govori o obnovi, a naš Bog nas obnavlja. Ne odustaje od čovjeka kada se umori, zatvara pukotine i ponovno gradi. Tako Bog gradi svetost prolazeći kroz naš život svojom milošću.“

Govoreći o jubileju, dodao je kako je Božja milost uvijek iznova obnavljala sestre. „Isus govori da se novo vino ulijeva u nove mješine. To vino njegova je milost, djelovanje Duha Svetoga. Milost nikada ne stari. Naše tijelo stari, snaga slabi, ali Duh Sveti ostaje mlad i obnavlja srce koje mu se otvara. To je velika tajna redovničkoga života.

Redovnički život počiva na riječi ‘zauvijek’. Naše su sestre zauvijek predale svoj život Kristu. Zato ne slavimo njihovu snagu, nego njegovu vjernost. Crkva vam danas zahvaljuje za ono što jeste. Vaš je život postao tiho evanđelje. Tako se rađa svetost: u svakodnevici, u molitvi, u radu, u prihvaćenoj bolesti i žrtvi koju poznaje Bog.“, rekao je p. Anto Bobaš.

Na kraju propovijedi podsjetio je na molitvenu vjernost sestara, zahvaljujući kojoj su opstajali obiteljski i svećenički pozivi, kao i na svjedočanstvo svetosti koje su svojom vjernošću utkale u život Crkve.

„Ostanimo, poput naših sestara, vjerni Kristu do kraja, a kada jednoga dana završi naš zemaljski hod, neka nam bude dano čuti riječi koje daju smisao svakomu životu: ‘Slugo dobri i vjerni, u malome si bio vjeran, uđi u radost gospodara svoga!’“, zaključio je propovjednik.

U nastavku misnog slavlja sve četiri sestre obnovile su svoje redovničke zavjete pred poglavaricom s. Dobroslavom Mlakić.

Ova je obljetnica još jednom podsjetila na neizbrisiv trag koji Družba sestara Presvetog Srca Isusova ostavlja u Rijeci. Od svojih početaka pa sve do danas ove sestre ostaju prepoznatljiv znak ljubavi, utjehe i duhovne snage grada na Rječini. Slavlje je završilo pjesmom zahvale i zajedničkim druženjem u radosnom ozračju.

Eva Marković