Nadbiskup Uzinić: Svatko od nas može i treba biti sijač mira.

Misnim slavljem koje je u nedjelju 12. srpnja u župnoj crkvi sv. Jurja mučenika u Lovranu predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić započeli su Mediteranski teološki susreti, koji ove godine okupljaju katolike, pravoslavce i muslimane oko teme „Prorokovati mir okruženi bukom rata: Mirotvorstvo u doba militarizma“. Na euharistiji su se okupili brojni sudionici Susreta, župljani Lovrana te velik broj svećenika, a uvodno misno slavlje dalo je duhovni okvir promišljanjima koja će tijekom sljedećih dana biti posvećena izazovima mira u svijetu obilježenom ratovima, nasiljem i sve intenzivnijim naoružavanjem.

Polazeći od evanđeoske prispodobe o sijaču, nadbiskup Uzinić istaknuo je da se čovjek, promatrajući današnji svijet, lako zaustavi na onome što ne donosi ploda – na ratovima, neuspjelim mirovnim inicijativama i osjećaju nemoći pred rastućim sukobima. No Isusova prispodoba završava drukčije: sjeme koje je palo na dobru zemlju donijelo je obilan rod. Upravo ta završna slika, naglasio je nadbiskup, čuva kršćansku nadu i potiče na ustrajnost u činjenju dobra.

U nastavku je ustvrdio kako tema Mediteranskih teoloških susreta nije pitanje samo za njihove sudionike, nego za svakoga vjernika i čovjeka dobre volje. U vremenu kada se naoružavanje sve češće predstavlja kao jedini mogući odgovor na nesigurnost, postavlja se pitanje kako govoriti o miru i kako ostati vjerodostojan mirotvorac.

„Prorokovati mir ne znači predviđati budućnost, nego odbaciti uvjerenje da je utrka u naoružavanju jedino jamstvo sigurnosti, a rat normalan način uređivanja odnosa među narodima.“, kazao je nadbiskup.

Govoreći o proročkoj zadaći Crkve, upozorio je da se trajni mir ne može graditi sredstvima koja već u sebi nose mogućnost novih sukoba. U tom je kontekstu podsjetio na riječi napuljskog kardinala Domenica „Mimma“ Battaglije, koji je, osvrćući se na simboliku darovanoga pištolja, kojega je turski predsjednik poklonio predstavnicima država članica NATO-a, rekao da svako oružje već nosi ime osobe koja njime može biti ubijena, ali i svih onih čiji će životi biti obilježeni tim nasiljem.

Posebno mjesto u propovijedi zauzeo je osvrt na mirovno zauzimanje pape Lava XIV. Nadbiskup je podsjetio kako je novi papa već u svojim prvim riječima nakon izbora zazvao mir uskrsloga Krista – „nenaoružan i razoružavajući, ponizan i ustrajan“ – te otada gotovo u svakom javnom obraćanju poziva na mir, dijalog i razoružanje.

Međutim, postavio je i pitanje koje se mnogima nameće: jesu li ti pozivi ostali bez odjeka? Ratovi se nastavljaju, države povećavaju izdvajanja za naoružanje, a govor mržnje često nadjačava glas dijaloga. Ipak, upravo evanđeoska prispodoba o sijaču pokazuje da vrijednost posijanoga sjemena nije moguće mjeriti samo trenutačnim rezultatima.

„Papa poziva na mir, a ratovi se nastavljaju. Govori o razoružanju, a države ulažu sve više u naoružavanje. Poziva na dijalog, a društva postaju sve podijeljenija. Moglo bi se zato učiniti da njegovi pozivi ne mijenjaju gotovo ništa. Ali prispodoba o sijaču uči nas da je to samo jedan dio slike.“

Kao što sijač ne odustaje od sijanja iako zna da dio sjemena neće donijeti plod, tako ni Crkva ne smije odustati od naviještanja mira, rekao je nadbiskup.

“Pozvani smo ovih dana svojim promišljanjima, razgovorima i susretima tražiti nove načine sijanja mira, kako bismo to sijanje mogli nastaviti ondje odale smo došli, u svojim vjerskim zajednicama i društvima. Ali taj poziv nije upućen samo nama. Upućen je svima. Svatko od nas koji smo se večera okupili na ovoj euharistiji može i treba biti sijač mira ondje gdje živi, radi, govori i donosi odluke.”, naglasio je nadbiskup Uzinić.

Istaknuo je da nitko ne može znati gdje će riječ mira pronaći plodno tlo – možda u savjesti političara, vojnika ili diplomata, možda u obitelji ili mladom čovjeku koji se odlučuje između logike nasilja i puta pomirenja. Velike društvene promjene, upozorio je, najčešće započinju neprimjetno, u ljudskoj savjesti, mnogo prije nego što postanu vidljive u povijesti.

Sudionicima Mediteranskih teoloških susreta poručio je da njihovo okupljanje ne smije ostati zatvoreno u dane zajedničkoga promišljanja, nego postati poticaj za trajno zauzimanje za mir u vlastitim sredinama. No pritom je naglasio da Isusovo pitanje nije usmjereno prema drugima, nego prema svakome osobno.

„Pravo pitanje koje Isus danas postavlja svakome od nas glasi: Kakvo sam ja tlo?“, kazao je propovjednik dodajući da se to pitanje odnosi i na papine pozive na mir. Nije najvažnije jesu li ih prihvatili predsjednici država ili vojni savezi, nego jesu li promijenili naše srce. Jesmo li spremni razoružati vlastite riječi od osude i prijezira, odreći se želje za osvetom, pružiti ruku pomirenja i u drugome prestati gledati neprijatelja.

Podsjećajući na Isusove riječi da iz ljudskoga srca izlaze i dobro i zlo, nadbiskup je istaknuo da upravo u srcu započinju naši svakodnevni sukobi, ali ondje može započeti i mir. Zato papini pozivi, čak i kada se čini da ne mijenjaju tijek svjetske politike, nisu uzaludni. Oni nastavljaju Kristovo sijanje, a plod toga sijanja često postaje vidljiv tek nakon mnogo vremena.

Na kraju propovijedi vjernike je ohrabrio da ne dopuste da ih obeshrabre okolnosti u kojima žive. Bog ne prestaje sijati ni onda kada dio sjemena propada, pa ni kršćani ne smiju odustati od svjedočenja mira. U Božjoj ustrajnosti, kojoj su i sami pozvani pridružiti vlastitu ustrajnost, nalazi se temelj nade u svijet u kojemu ljudi jedni druge neće promatrati kao neprijatelje, nego kao braću i sestre.

Tom je porukom otvoren rad Mediteranskih teoloških susreta koji će tijekom sljedećih dana kroz predavanja, dijalog i razmjenu iskustava nastaviti promišljati kako u suvremenom svijetu, obilježenom bukom rata, ostati vjerodostojni proroci i graditelji mira. Nadbiskup je na kraju misnoga slavlja potaknuo župljane Lovrana da svojim dolaskom podrže i uključe se u program ovogodišnjih Susreta, osobito u javnu tribinu koja će se održati u utorak, 14. srpnja, u 20 sati u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci. Na tribini će sudjelovati kardinal Blase J. Cupich, nadbiskup Chicaga, i kardinal Ladislav Nemet, nadbiskup Beograda.