Kardinali Cupich i Nemet iz Rijeke poručili: Mir nije zadaća političara, nego svakoga od nas

Na tribini koja se održala 14. srpnja u okviru Mediteranskih teoloških susreta, na temu: „Prorokovati mir okruženi bukom rata: Mirotvorstvo u doba militarizma“, kardinal Blase J. Cupich, nadbiskup Chicaga, i kardinal Ladislav Nemet, nadbiskup Beograda, upozorili su da se kršćanstvo ne smije pretvoriti u sredstvo nacionalizma, kulturnih ratova i političkih podjela.

 

Mir se ne može uzimati “zdravo za gotovo”, nego ga treba svakodnevno graditi, a odgovornost za njegovo očuvanje ne snose samo politički i crkveni vođe, nego svaki pojedinac. Kršćanstvo ne smije biti sredstvo nacionalizma ni kulturnih ratova, nego prostor dijaloga, pomirenja i zaštite dostojanstva svakog čovjeka, važne su poruke koje su s javne tribine uputili kardinali.

Velika dvorana Riječke nadbiskupije bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a zbog iznimnog interesa tražila se stolica više. Uz brojne građane, tribini su nazočili predstavnici različitih vjerskih zajednica i javnog života. Razgovor je moderirala novinarka HRT-a, Morana Kasapović.

 

Mir počinje zaštitom svakog čovjeka

Odgovarajući na pitanje o ratovima i sve češćim globalnim sukobima, kardinal Cupich istaknuo je da je temeljna zadaća kršćana stvarati siguran svijet za svakog čovjeka, bez obzira na njegovu vjeru, naciju ili pripadnost. „Kada štitimo prava svakoga ljudskog bića, pokazujemo dosljednost Evanđelju. Ne zastupamo političke programe niti bilo čiju stranu, nego dostojanstvo svake osobe. Svaki čovjek ima pravo na život, slobodu i sreću, a Crkva mora biti glas svih koji trpe, ne samo kršćana.“ poručio je.

Upozorio je kako su podjele često rezultat svjesne manipulacije ljudima, kojima se stvara osjećaj ugroženosti kako bi lakše prihvatili sukobe i neprijateljstva.

Postoje ljudi i strukture koje žele posijati podjele među nama. Zato svaki krštenik mora preuzeti odgovornost za izgradnju mira. To nije posao samo političara ili biskupa, nego svakoga od nas – rekao je, rekao je kardinal Cupich.

Vjera ispred nacionalnog identiteta

Govoreći o jugoistočnoj Europi, kardinal Ladislav Nemet upozorio je kako je jedna od najvećih kušnji Crkve poistovjećivanje nacionalnog i kršćanskog identiteta. Podsjetio je da su tijekom stoljeća upravo Crkve čuvale jezik, kulturu i identitet naroda pod stranom vlašću, no smatra da je danas došlo vrijeme povratka njihovoj izvornoj misiji.

Najprije smo Božji narod, a tek onda Hrvati, Mađari, Srbi ili pripadnici drugih naroda. Krštenje određuje naš identitet, a ne nacionalna pripadnost. Kultura je važna, ali ne smije određivati način na koji živimo svoju vjeru – naglasio je Nemet.

Dodao je kako su mnoge nacionalističke emocije u suprotnosti s kršćanskom porukom te da Crkva mora ostati otvorena svima, bez isključivosti.

Protiv kulturnih ratova

Jedna od tema tribine bili su i sve izraženiji kulturni sukobi koji posljednjih godina obilježavaju zapadna društva, ali i Hrvatsku. Cupich smatra da je najveća opasnost pretvoriti kršćanstvo u identitetski projekt zatvoren prema drugima. Crkva nije ekskluzivni klub. Njezino je poslanje širiti prostor za druge, izlaziti na margine i donositi Evanđelje. Papa Franjo često je govorio da Crkva ne smije biti muzej, nego poljska bolnica koja liječi rane svijeta, poručio je.

Nemet je, govoreći o javnim molitvenim okupljanjima i kulturnim podjelama, istaknuo kako nije sporno javno moliti, nego pitanje uključuje li takva molitva druge ili ih isključuje.

Misija Crkve nije stvarati skupine koje sebe smatraju jedinim autentičnim predstavnicima vjere. Crkva mora biti otvorena svima. Ne trebamo graditi kulturu sukoba, nego kulturu mira koja počinje u našim vlastitim srcima, rekao je Nemet. Posebno je upozorio da se mir ne može graditi dok ljudi razmišljaju kroz podjelu na „nas“ i „njih“.

„Ne možemo očekivati da će se drugi promijeniti ako najprije sami ne pročistimo vlastito srce od mržnje. Mržnja najviše razara onoga tko je nosi.“, kazao je Nemet.

Govoreći o sve snažnijim porukama mržnje i ekstremizma u javnom prostoru, kardinal Cupich istaknuo je da Crkva mora pomoći ljudima razumjeti kako mržnja najprije razara onoga tko joj se prepusti.

Prisjetio se događaja iz prvih godina svećeničke službe kada je jedan čovjek grubo vrijeđao njegova župnika. Na njegov komentar da mu je žao što je morao slušati takve uvrede, župnik je odgovorio kako je on to trpio svega nekoliko minuta, dok čovjek koji nosi toliku gorčinu mora živjeti sam sa sobom cijeli život. „Mržnja oduzima čovjeku mir, slobodu i dostojanstvo. Zato je važno prepoznati koliko takav način razmišljanja šteti vlastitom duhovnom životu.“, rekao je Cupich.

Nemet je upozorio kako je pomirenje i dalje jedan od najvećih izazova jugoistočne Europe. Prema njegovim riječima, politički život često počiva na stvaranju neprijatelja jer se strah lako pretvara u politički kapital.

Ako nemate neprijatelja, izgubili ste pola političke moći. Upravo zato moramo snažnije govoriti o pomirenju. Ono ne počinje u parlamentima nego u našim obiteljima, zajednicama i Crkvama – poručio je.

Migracije su pitanje ljudskog dostojanstva

Velik dio razgovora bio je posvećen migracijama i odnosu prema ljudima koji napuštaju svoje domove. Kardinal Cupich oštro je kritizirao masovne deportacije u Sjedinjenim Američkim Državama, ističući kako Crkva ne osporava pravo država da štite svoje granice, ali upozorava da se pritom ne smije gaziti dostojanstvo obitelji i pojedinca. „Kako razdvajanje roditelja i djece može pomoći bilo kojem društvu? Potrebna nam je ozbiljna reforma migracijskog sustava, a ne neselektivne deportacije koje razaraju ljudske živote.“, rekao je.

Nemet je podsjetio da je Katolička Crkva u Srbiji tijekom migrantske krize 2015. godine bila među najaktivnijima u pružanju pomoći ljudima na balkanskoj ruti te upozorio kako posljednjih godina raste ksenofobija.

„Ljudi koji dolaze među nas imaju ista ljudska prava kao i mi. Kao Crkva moramo podizati glas protiv straha i mržnje prema migrantima te pokazivati da je solidarnost temeljna kršćanska vrijednost.“,  istaknuo je Nemet.

Mladi ne žele podjele

Na pitanje o sekularizaciji i odnosu mladih prema vjeri, oba su kardinala izrazila optimizam. Cupich smatra da se vjera ne može prenositi samo tradicijom, nego osobnim iskustvom susreta s Kristom. „Mladi traže smisao, sigurnost i zajednicu. Ono što ih odbija nisu zahtjevi Evanđelja, nego kulturni ratovi i podjele. Ako Crkva postane mjesto sukoba, izgubit će upravo mlade ljude.“ upozorio je.

Nemet je dodao kako iskustva iz različitih europskih zemalja pokazuju da se sve više mladih odlučuje za krštenje i povratak vjeri. „Sekularizacija nije jedina priča Europe. Mladi ljudi ponovno traže nešto što materijalni svijet ne može ponuditi. To je velika prilika za Crkvu, ali samo ako ostane vjerodostojna i otvorena,“ poručio je.

Govoreći o iskustvima rada s mladima u zemljama svoje biskupske konferencije, istaknuo je da oni prirodno prihvaćaju različitosti. Mladi ne pitaju odakle si da bi nekoga isključili, nego da bi ga bolje upoznali. Podjele uglavnom nastaju kasnije, kada politika počne iskorištavati identitete, naglasio je Nemet.

Sinodalnost kao kultura slušanja

Govoreći o budućnosti Katoličke Crkve, kardinali su posebno istaknuli važnost sinodalnosti, odnosno zajedničkog hoda, međusobnog slušanja i uključivanja svih vjernika u život Crkve. Cupich je sinodalnost usporedio s plesom, u kojemu svatko mora pronaći svoj ritam, ali pritom ostaviti prostor drugome. „Treba vremena da naučimo plesati zajedno, da ne stanemo jedni drugima na nogu, ali moramo početi. Duh Sveti i danas govori Crkvi i poziva nas da slušamo jedni druge – rekao je.

Nemet smatra da je riječ o dugoročnom procesu koji će mijenjati način života lokalnih Crkava. „Velike promjene ne događaju se preko noći. Sinodalnost nije projekt, nego nova kultura odnosa koja počinje u malim zajednicama.“

Poziv na osobnu odgovornost

Na završetku tribine dvojica su kardinala okupljenima uputila poruke koje su sažele cijeli razgovor. Cupich je pozvao sudionike da se ne zaustave na slušanju, nego da se zapitaju kako će ono što su čuli prenijeti u vlastite obitelji, radna mjesta i društveni život. Naglasio je da Evanđelje uvijek traži odgovor naše savjesti. Mir počinje ondje gdje svaki čovjek preuzme odgovornost za vlastite riječi i postupke.

Kardinal Nemet posebno se obratio mladima, pozvavši ih da se ne povlače iz javnog života. „Budite nositelji ovoga iskustva i ne bojte se ući u politiku. Društvu trebaju mladi ljudi koji će zajedničko dobro graditi na vrijednostima, a ne na podjelama i sukobima.“

Zanimljiva rasprava s publikom

Posebnu vrijednost tribini dala je rasprava s publikom, u kojoj su se za riječ javljali teolozi, sveučilišni profesori, predstavnici vjerskih zajednica, studenti i sudionici Mediteranskih teoloških susreta iz više europskih zemalja. Pitanja su obuhvatila niz aktualnih tema – od sinodalnosti i ekumenskog dijaloga, preko utjecaja američkih evangeličkih pokreta na politiku, odnosa Katoličke i Pravoslavne crkve te položaja migranata, do izazova autoritarizma, međureligijskog dijaloga i obnove povjerenja u Crkvu.

Kardinal Cupich naglasio je da se kršćani ne smiju voditi strahom, nego Evanđeljem, podsjetivši na Isusove riječi: „Ne bojte se.“ Govoreći o sve izraženijim autoritarnim tendencijama u svijetu, poručio je kako je zadaća Crkve uvijek govoriti istinu, čak i kada ona nije politički popularna.

Kardinal Nemet istaknuo je da promjene u Crkvi zahtijevaju vrijeme, ali i hrabrost svih vjernika da preuzmu odgovornost za zajednicu. Govoreći o sinodalnosti, ocijenio je kako ona nije tek novi model upravljanja, nego nova kultura međusobnog slušanja i zajedničkog razlučivanja.

Odgovarajući na pitanja o međureligijskim odnosima, obojica su kardinala naglasila da se povjerenje gradi osobnim susretima i otvorenim dijalogom, a ne zatvaranjem u vlastite zajednice. Upravo je takav ton obilježio i završetak tribine, koja je umjesto jednostavnih odgovora ponudila poticaj na daljnje promišljanje o ulozi Crkve u društvu obilježenom ratovima, podjelama i nesigurnošću.