Američki forenzičar u Rijeci: „Dostupni zapisi i svjedočanstva čine snažan temelj za zaključak o Isusovu uskrsnuću“

Jeff Branyon, stručnjak s 35 godina iskustva u američkoj policiji, na tribini u Nadbiskupskom domu predstavio je kako se metode kriminalističke istrage mogu primijeniti na pitanje Isusove smrti i praznog groba.

Forenzička analiza „najvećeg zločina u povijesti“

U dvorani riječkog Nadbiskupskog doma u srijedu, 11. ožujka, Udruga Fokus i Alfa tim organizirali su tribinu na kojoj je američki forenzički stručnjak Jeff Branyon okupljene pozvao da zajedno pokušaju istražiti, kako je rekao, „najveći zločin u povijesti čovječanstva“ – ubojstvo Isusa Krista. Na jedinstvenom predavanju Branyon je, koristeći metode kriminalističke i forenzičke analize, pokušao rasvijetliti misterij Uskrsa.

Branyon iza sebe ima 35 godina iskustva u američkoj policiji, a u svom radu nastoji detektivske metode primijeniti i na povijesna pitanja vezana uz Isusovu smrt i uskrsnuće. Predavanje je privuklo velik broj posjetitelja, među kojima je bilo osobito mnogo mladih, a dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Održano je na engleskom jeziku uz simultani prijevod Domagoja Malovića iz Udruge Fokus. Predavač i organizatori zahvalili su Riječkoj nadbiskupiji na ustupljenom prostoru, istaknuvši kako Branyon nikada nije predavao na ljepšem mjestu.

Od kriminalističkih metoda do evanđelja

Predavanje je bilo podijeljeno u dva dijela. U prvom je Branyon predstavio osnovne postupke koji se koriste u kriminalističkim istragama te primjere iz svoje profesionalne karijere. U drugom dijelu pokušao je iste istraživačke metode primijeniti na događaje povezane s Isusovom smrću.

„Kada istražujemo bilo koji slučaj, moramo biti svjesni vlastitih predrasuda. Svatko od nas ima određenu pristranost“, rekao je Branyon, dodajući kako istražitelj mora nastojati sagledati sve dostupne dokaze. Kao primjer naveo je različite svjetonazore: neki ljudi smatraju da postoje samo prirodni zakoni, dok drugi vjeruju i u mogućnost nadnaravnog. „Ako unaprijed odbacimo mogućnost čuda, možda ćemo automatski odbaciti i dio dokaza“, istaknuo je.

Naglasio je kako mnogi smatraju da znanost i vjera ne mogu ići zajedno, no prema njegovu mišljenju upravo se forenzička analiza može koristiti i pri proučavanju povijesnih događaja opisanih u Bibliji. Kao temelj za takvo istraživanje naveo je svjedočanstva zapisana u Novom zavjetu, ističući da se autori evanđelja predstavljaju kao očevici događaja koje opisuju.

Teorije o praznom grobu

Govoreći o Isusovoj smrti, Branyon je podsjetio da se većina povjesničara slaže kako je Isus razapet i pokopan. Pritom je analizirao i neke teorije koje pokušavaju drukčije objasniti uskrsnuće. Jedna od njih tvrdi da Isus zapravo nije umro na križu, nego je samo pao u stanje nalik komi te se kasnije oporavio. Prema Branyonovu tumačenju, medicinski i povijesni podaci ne podupiru takvu pretpostavku.

Posebno se osvrnuo na opis iz Evanđelja po Ivanu u kojem se navodi da je rimski vojnik kopljem probo Isusov bok te da su potekli krv i voda. „Danas znamo da takav opis može odgovarati medicinskom stanju koje nazivamo perikardijalni i plućni izljev, odnosno nakupljanje tekućine oko srca i u prsnoj šupljini“, rekao je. Naglasio je da autor evanđelja vjerojatno nije imao medicinsko znanje, već je jednostavno zapisao ono što je vidio.

Svjedočanstva izvan Biblije

Predavač je spomenuo i izvore izvan Biblije koji govore o Isusu, poput rimskog povjesničara Tacita, židovskog povjesničara Josipa Flavija i drugih antičkih autora. Iako se njihovi zapisi razlikuju u detaljima, svi spominju pogubljenje židovskog učitelja kojeg su Rimljani razapeli.

Analizirao je i teoriju prema kojoj su Isusovi učenici ukrali tijelo iz groba kako bi stvorili dojam uskrsnuća. Prema njegovu mišljenju, takva zavjera teško bi se mogla održati, osobito jer su učenici nakon tih događaja nastavili javno propovijedati i mnogi su zbog toga bili pogubljeni.

„Forenzička vjera“

Na kraju predavanja Branyon je predstavio zaključak do kojeg je, kako kaže, došao analizom dostupnih povijesnih i tekstualnih izvora. „U sudnici se presuda donosi na temelju dokaza ‘izvan razumne sumnje’. To ne znači da nema nikakve sumnje, nego da je zaključak najrazumniji na temelju dostupnih činjenica“, objasnio je.

Govoreći o odnosu vjere i dokaza, razlikovao je tri vrste vjere: „slijepu vjeru“, koja postoji bez dokaza, „nerazumnu vjeru“, koja postoji unatoč dokazima, te „forenzičku vjeru“, koja se temelji upravo na dokazima.

„Kao policajac cijelu sam karijeru proveo istražujući zločine i tražeći dokaze. Ista me potraga za istinom dovela i do vjere“, zaključio je Branyon, poručivši okupljenima da svatko sam treba donijeti vlastiti zaključak.

Pitanja publike: o čudima, Torinskom platnu i prikazima raspeća

Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj je publika imala priliku postaviti pitanja predavaču. Zanimanje sudionika bilo je veliko, a pitanja su se kretala od osobnih iskustava vjere do povijesnih i znanstvenih tema povezanih s Isusovom smrću i uskrsnućem. Branyon je između ostaloga rekao da kroz povijest često postoje pokušaji da se pronađu fizički dokazi povezani s Isusovim životom, poput mjesta njegova groba ili relikvija, no pritom je važno kritički procjenjivati metode i izvore istraživanja. Zaključujući raspravu ponovio je kako prema njegovu mišljenju dostupni povijesni zapisi i svjedočanstva čine snažan temelj za zaključak o Isusovu uskrsnuću.

„Možda nemamo odgovore na svako pitanje“, rekao je, „ali kada pogledam sve dostupne dokaze i svjedočanstva, za mene je najrazumniji zaključak da je Isus doista bio onaj za koga je tvrdio da jest.“, rekao je Branyon.