Riječki znanstveni mostovi: Memorija – most između znanosti i smisla

„Riječki znanstveni mostovi“, međunarodna znanstvena konferencija koja povezuje prirodne i humanističke znanosti i ove je godine pronašla zanimljivu temu: Memorija: od neurona do narativa. Jubilarna, deseta konferencija 14. je studenoga na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci okupila znanstvenike različitih profila iz Hrvatske, Poljske, Španjolske, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Malte, Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država, kako bi iz različitih perspektiva rasvijetlili fenomen pamćenja – od njegovih neurobioloških temelja do kulturnih i filozofskih izraza. Pamćenje, shvaćeno kao središnji oslonac osobnog i kolektivnog identiteta, povezuje neuroznanost, psihologiju, filozofiju, teologiju i povijest u dijalog koji osvjetljava što znači pamtiti, zaboraviti i tumačiti iskustvo.

U organizaciji konferencije sudjelovali su dugogodišnji partneri: Sveučilište u Rijeci – Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Sveučilište Nikole Kopernika u Torunu (Poljska), te ove godine i Universitat Abat Oliba CEU iz Barcelone.

Uime organizatora susret je otvorio Saša Horvat, profesor filozofije na Fakultetu zdravstvenih studija objasnivši kako su predavači pokušali dati odgovor na uvijek aktualna pitanja: Kako se sjećanja pretaču u priče, u znanost, u vjeru i u kolektivno iskustvo? Može li se pamćenje liječiti, izmjeriti, obnoviti – i gdje prestaje granica između biološkog, osobnog i duhovnog pamćenja? Tražeći odgovor na ovakva pitanja Riječki znanstveni mostovi uvijek imaju multidisciplinarni pristup, pa tako ni odgovori ne mogu biti jednoznačni nego moraju povezati u sebi različite znanstvene spoznaje. Horvat je istaknuo i dugogodišnju potporu i suradnju s Riječkom nadbiskupijom, ranije i Teologijom u Rijeci, te Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu čiji predstavnici svojim doprinosom redovito sudjeluju u ovim susretima.

Okupljenima se obratila i dekanica fakulteta domaćina Daniela Malnar te pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini riječkog Medicinskog fakulteta, Amir Muzur koji od samih početaka sudjeluje u organizaciji Riječkih znanstvenih mostova. „Desetogodišnja prisutnost ove konferencije dokaz je kvalitete, ali i da idemo u korak s vremenom i da je izbor tema uvijek zanimljiv i aktualan“, rekao je Muzur.

Predavanja su obrađivala teme odnosa između pamćenja i suvremenih tehnologija, posebno umjetne inteligencije, koje oblikuju naše načine mišljenja i pohrane znanja. Kako digitalizacija i algoritmi mijenjaju pojam sjećanja i istine (Amir Muzur, Natalie Nenadic), ali i kako se memorija povezuje s vrlinom razboritosti i moralnim djelovanjem (Tomasz Dutkiewicz, Ana Begić i Vladimir Dugalić). U fokusu su bili i teološko-filozofski pristupi pamćenju – od Tome Akvinskog do (neuro)fenomenologije i hermeneutike (Enrique Martínez, Youngjin Kiem, Marcin Kazmierczak, John Anthony Berry) – koji nastoje razumjeti vezu između sjećanja, volje i istine. S druge strane, prikazani su i konkretni medicinski i psihološki aspekti pamćenja – uloga neurotrofnih čimbenika u kogniciji, tragovi sjećanja u traumi, kao i memorija u povijesti medicine (Sandra Domitrović Spudić, Marko Medved). Duhovna i estetska dimenzija memorije očituje se u razmatranju hodočašća, fotografije i osobnog narativa kao oblika obnove identiteta (Berenika Seryczyńska, Saša Horvat), a mašta može postati sredstvo mentalnog putovanja kroz vrijeme (Buki Fatona).

Na kraju je predstavljena i knjiga na engleskom jeziku, „Neuroznanost religije: integracija mozga, uma i vjerovanja“, koju su uredili Saša Horvat i Piotr Roszak. Kao i prethodnih godina, Riječki znanstveni mostovi opet su bili prostor susreta i povezivanja – most između neurona i narativa, između znanosti i smisla.