14. nedjelja kroz godinu (C), 2025.

U prethodnom poglavlju Lukinog evanđelja (Lk 9, 1-6) Isus šalje dvanaestoricu – svoje apostole – da navješćuju evanđelje. To je poslanje bilo usmjereno Izraelskom narodu, a dvanaestorica simboliziraju današnje svećenike, biskupe i Papu. U današnjem evanđelju, međutim, Isus poslanje povjerava sedamdesetdvojici učenika, koji predstavljaju sve vjernike. Naglasak je ovdje na univerzalnosti poslanja: svi kršćani su poslani! Nema ni jednog kršćanina koji bi smio pomisliti da se to ne odnosi na njega. Nema ni jednog čovjeka kojemu kršćani nisu poslani naviještati radosnu vijest.

U Isusovo je vrijeme bilo lako razumjeti njegovu izjavu: „Žetva je velika, a radnika malo.“ No kako to razumjeti danas, kad u svijetu ima više od 1,2 milijarde katolika i preko 2 milijarde kršćana? Ako su svi poslani, zar je i dalje malo radnika?

Problem je što se mnogi pozvani – a svi smo pozvani – ne odazivaju. Pozvani smo moliti Gospodara žetve da pošalje radnike u svoju žetvu, ali još više smo pozvani biti ti radnici. Jer mi smo ta sedamdesetdvojica! Isus danas govori nama. Nas šalje. Njegovo poslanje ne odnosi se na neka druga vremena, druge ljude ili druge okolnosti. Ono se odnosi na nas, na naše vrijeme, na naše životne okolnosti.

Jesmo li spremni – poput sedamdesetdvojice – svojim riječima i djelima, životom u obitelji, na ulici, među prijateljima, na plaži, na poslu, u molitvi, u učenju – posvjedočiti da smo Kristovi učenici? Da smo radnici u njegovoj žetvi? Da smo kršćani ne samo imenom, nego i životom?

O tome ovisi budućnost kršćanstva. Ali još više: o tome ovisi hoćemo li mi doista biti i ostati kršćani.

Ali da bismo to mogli, da bismo se mogli prepoznati među ovom sedamdesetdvojicom moramo konačno odbaciti naše tradicionalno, često konzervativno i krivo shvaćanje Crkve kojom Crkvu svodimo na dvanaestoricu. Naime, kad kažemo: „Crkva je ovakva ili onakva“, često je svodimo na svećenike ili crkvene strukture. A tko je Crkva? Je li to samo nekolicina zaređenih? Ili smo to svi mi? Crkva smo svi mi! Neki kao sedamdesetdvojica, neki kao dvanaestorica – a dvanaestorica su uključena u sedamdesetdvojicu.

Svi smo pozvani, svatko na svoj način, svjedočiti Krista. Dvanaestorica to čine prije svega u crkvenim prostorima – kao svećenici, redovnici i redovnice. A sav preostali prostor – svijet – pripada sedamdesetdvojici.

U tom kontekstu želim osobito spomenuti posvećene laike – one koji su potpuno predani Kristu, ali ne žive u samostanima, nego u svijetu. Oni mogu svjedočiti Krista tamo gdje mi svećenici često ne možemo: u obitelji, među mladima, u diskotekama, u novinarstvu, u politici, u školama i tvornicama. Tamo gdje ne mogu doći dvanaestorica, mogu doći sedamdesetdvojica. I ako njih nema, neće biti ni onih koji će jednoga dana postati dvanaestorica.

Zato budućnost kršćanstva, ali i naša osobna budućnost, ovisi o tome jesmo li spremni biti Isusova sedamdesetdvojica – kršćani autentičnog života, a ne samo imena.

Sv. Pavao to dobro zna. On ne naviješta samo Krista – on živi Krista. Zato može s uvjerenjem reći:
„Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet i ja svijetu.“ (Gal 6,14)

Bojim se da mi često ne dijelimo njegovo uvjerenje i ponos. Ponosimo se nečim drugim, tražimo sreću i mir negdje drugdje, zaboravljajući da ih nigdje drugdje nećemo naći. Jer, kako napisa sv. Augustin, „Za sebe si nas, Gospodine, stvorio i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi.” (Ispovijesti, Knjiga 1, poglavlje 1). Samo nam Krist može dati mir i sreću. On, koji nas ljubi, koji nas spašava, koji nas oslobađa je i jedni koji nam može dati vječni život.

Zato nas evanđelje danas poziva: ne radujte se samo uspjehu svojega djelovanja, nego se radujte jer su vaša imena zapisana na nebesima.

To je jedina prava radost. To je cilj našeg poslanja.
To je smisao našeg kršćanskog života.

Slika: https://spiritodiluce.blogspot.com/2017/02/i-72-discepoli.html?fbclid=IwY2xjawLV7MVleHRuA2FlbQIxMABicmlkETFyVFNUTk1FZURYVkZwdG9BAR6gu1nTKjnmpuxWTLN0jmCw6MuSB5Ve_0YAYmnrlCjbRQAcZf6rgCEM0WjW-w_aem_iyXgglkNVHfGI0nsJvGQaQ

Skip to content
Riječka nadbiskupija
Zaštita osobnih podataka

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.