Održan prvi susret rastavljenih i ponovno civilno vjenčanih osoba

U subotu 9. studenog u dvorani Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije u Rijeci, održan je prvi susret rastavljenih i ponovno civilno vjenčanih osoba. Razgovaralo se o temama otvorenosti Crkve prema rastavljenima i ponovno građanski vjenčanima, rastavljenima i njihovim pravima u Crkvi, odnosu Crkve prema rastavljenima, te kako proglasiti ništavnost ženidbe. O temi: “Mogućnosti i izazovi rastavljenih i ponovno civilno vjenčanih osoba u životu Crkve”, govorio je prof. dr. sc. Nikola Vranješ. “Crkveno-pravna rješenja neregularnih ženidbenih veza” tema je o kojoj je izlagao sudski vikar pri Interdijecezanskom ženidbenom sudu prvog stupnja, mr. Emil Svažić.

Susret je započeo molitvom i pozdravnim govorima riječkog nadbiskupa Mate Uzinića i voditelja nadbiskupijskog Ureda za obitelj, Ivana Nikolića. Nadbiskup je okupljenima poručio da je važno da se osjećaju prihvaćenima u Crkvi i znaju svoja prava, ali i da svećenici znaju svoje dužnosti. U tom smislu podsjetio je na pobudnicu pape Franje „Amoris laetitia“ (Radost ljubavi), te dokument Vijeća HBK za život i obitelj: „Ususret svima bez iznimke“, a o čemu će, osobito o 8. poglavlju navedene papine pobudnice, u svom izlaganju govoriti Vranješ. Uzinić je okupljenima poručio da je njihova prisutnost na susretu znak da nisu odustali od Boga i Crkve, ali i da Bog nije odustao od njih, da su Crkvi bitni i da svatko od njih ima svoje poslanje u njoj.

Vranješ je na početku istaknuo da se ne smije relativizirati crkvena ženidba i obiteljski život. Naime, crkveni brak ne znači da osobe u njemu žive savršeno i to je realnost, upozorio je dodajući da se ne može cijeli život Crkve svesti samo na sakramente. Važno je to posvijestiti jer se i rastavljeni i ponovno građanski vjenčani mogu u Crkvi ostvariti. Istaknuvši papinu pobudnicu „Amoris laetitia“, a s njome i spomenuti dokument Vijeća HBK, izdvojio je četiri koraka: prihvaćanje, praćenje, razlučivanje i uključivanje u crkvenu zajednicu. Obrazlažući svaki od koraka u pastoralnom radu s osobama koje su rastavljene i/ili ponovo civilno vjenčane, odnosno osobe u neredovitim situacijama, posebno ih je potaknuo na uključenost u različite dimenzije crkvenog zajedništva, a osobito onoga župnoga. Ključno je pritom prepoznavanje, uvažavanje i prihvaćanje od strane svećenika i drugih članova zajednice, kazao je Vranješ dodajući da se pod uključenost podrazumijeva slušanje Božje riječi, sudjelovanje u pripremama za sakramente njihove djece, sudjelovanje u katehezi, karitativni rad, ali ponajviše molitva koju im nitko ne može oduzeti.

O kompleksnoj temi crkveno-pravnih rješenja neregularnih ženidbenih veza, govorio je sudski vikar Emil Svažić i u izlaganju kazao da situacije u kojima osobe, zbog neregularnih ženidbenih veza ne mogu primati sakramente ili biti kumovi na krštenjima i krizmi, teško ranjava savjest tih osoba i predstavlja prepreku u njihovom vjerničkom životu. Predstavio je detaljno moguća rješenja za izlaz iz te situacije, prije svega proglašenje ženidbe ništavnom ili njezino razrješenje. Predavanje sudskog vikara izazvalo je i najviše pitanja u drugom dijelu susreta u kojemu su okupljeni vjernici, suočeni s ovom problematikom, zatražili odgovore za svoje životne situacije. Uz Svažića i Vranješa, na upite je odgovarao i nadbiskup koji ima iza sebe, kao crkveni pravnik, iskustvo i rada kao sudac na ženidbenom sudu. Uzinić je iznio i svoje mišljenje da će Crkva morati u budućnosti preispitati praksu u nekim službama poput kumstva, jer u središtu ne bi trebala biti samo kategorija crkvenog braka, nego pitanje živi li osoba u vjeri?

U raspravi, u kojoj su sudjelovali i vjernici iz drugih biskupija koji su pristigli na ovaj susret, govorilo se o nužnosti podrške župnika i župne zajednice, ali je istaknuta i premala pastoralna skrb o ljudima srednje životne dobi koji su se našli u ovoj situaciji. Upozoreno je kako je rad usmjeren prema mladima i obiteljima, a u nekim župnim zajednicama nedostaje razumijevanja za one koji su prošli bračne ‘brodolome.’ Sudionici su zahvalili organizatorima na ovoj inicijativi, istaknuvši kako im je ovaj susret dao poticaje za dalje.

U posljednjem dijelu susreta najavljen je drugi susret koji će pravovremeno biti najavljen, kao i radionice koje će se održavati dva puta mjesečno za rastavljene i ponovno građanski vjenčane osobe. Za radionice će biti potrebna prijava, a sve informacije Ured za obitelj objavit će na vrijeme.