Zajedno promišljati: Kakva smo Crkva i kakva Crkva želimo biti?

Pozdravnim govorom riječkog nadbiskupa Mate Uzinića i predavanjem Timothyja Radcliffea, dominikanca i katoličkog svećenika s Oxforda na temu: “Koliko bi katoličanstvo trebalo tvrditi da je univerzalno?“, u ponedjeljak 17. srpnja u Domu pastoralnih susreta u Lovranu službeno su započeli 2. Mediteranski teološki susreti koje organizira Riječka nadbiskupija na temu:  “Crkva ili sekta: između otvorenosti i ekskluzivnosti”.

Nadovezujući se na temu ovogodišnjih Mediteranskih teoloških susreta, odgovor na pitanje što izabrati – otvorenost ili ekskluzivnost, da budemo Crkva ili sekta – nadbiskup je našao u riječima kojima započinje Dogmatska konstitucija o Crkvi (Lumen gentium 1): ‘Svjetlo naroda jest Isus Krist. Tom svjetlošću Kristovom što odsijeva na licu Crkve Koncil želi rasvijetliti sve ljude.’ “Otac prebiva u nedostupnu svjetlu, a njegov odsjaj je lice Kristovo kojim Bog želi osvijetliti sve ljude. To lice se odrazuje na licu Crkve ili bi se trebalo odražavati. Oni koji još ne poznaju Boga, mogu ga prepoznati preko odraza Kristova lica i trebaju ga prepoznati preko odraza Kristova lica na licima njegovih učenika. Stoga dilema o otvorenosti ili zatvorenosti, odnosno ekskluzivnosti, ovisi o tome kakvog Krista smo upoznali i kakvog Krista želimo propovijedati.”

Podsjetio je na riječi Tomáša Halíka, sudionika Ljetne škole teologije u Dubrovniku 2021., a čiji je rad uvršten u zbornik koji će biti predstavljen u petak 21. srpnja, i koji je ustvrdio: „Uvijek moramo razlikovati konkretni oblik Crkve u povijesti od njezina eshatološkog oblika; to jest, moramo razlikovati Crkvu na putu, Crkvu koja se bori (ecclesia militans), od proslavljene Crkve na nebu (ecclesia triumphans). Smatrati Crkvu usred povijesti savršenom (ecclesia triumphans) vodi nas u trijumfalizam, opasan oblik idolopoklonstva. Štoviše, ecclesia militans, ako ne odoli iskušenju trijumfalizma, može postati grešna militantna institucija. S poniznošću priznajemo da se to više puta događalo u povijesti kršćanstva. Ova tragična iskustva sada nas dovode do čvrstog uvjerenja da je poslanje Crkve biti izvor duhovnog nadahnuća i preobrazbe, poštujući u potpunosti slobodu savjesti svake ljudske osobe i odbacujući svaku upotrebu sile, svaki oblik manipulacije. Poput političke moći, moralni utjecaj i duhovni autoritet također se mogu zlorabiti, kao što su nam pokazali skandali seksualnog, psihičkog, ekonomskog i duhovnog zlostavljanja u Crkvi, osobito zlostavljanja i iskorištavanja najslabijih i najranjivijih.“

“Način na koji razumijevamo Crkvu odražava se i na definiranje drugih naših relacija”, nastavio je nadbiskup. “O tome ovisi odnos prema drugim kršćanskim konfesijama, odnosno prihvaćamo li ili ne prihvaćamo ekumenizam; njegujemo li ili ne odnose s drugim religijama; koji stav imamo prema misijama itd. Zbog toga su i koncilski dokumenti ovisni o tome kako Crkvu razumijeva konstitucija Lumen gentium. Crkva se na Drugom vatikanskom koncilu, polazeći od te temeljne konstitucije, nije zatvorila u sebe, već je u formuliranju nauka o Crkvi dublje zaronila u povijest spasenja i otkrila snažnu povezanost s drugima.”

“Pitanja i dvojbe – oko otvorenosti ili ekskluzivnosti – nisu, međutim, novi. To su pitanja koja se u Crkvi postavljaju od samih početaka, posebno u vremenu krize. A odgovori koje je na njih Crkva davala tijekom 2000 godina su Crkvi uvijek ponovno omogućavali da ostane Crkva, a da ne postane sekta”, rekao je Uzinić.

Zaključujući je izrazio želju da sudionici događaja, u tjednu koji je započeo, zajedno promišljaju ‘kakva smo Crkva ili crkve i kakva Crkva želimo biti?’ “Je li evanđelje koje navještamo samo za odabrane ili je za sve? Služi li ono izdvajanju od svijeta ili uranjanju u svijet, noseći sve njegove boli, tuge, žalosti i radosti? Je li evanđelje oružje koje koristimo protiv bezbožnoga svijeta ili je ono pak Radosna vijest koja mijenja i nas i svijet s ciljem suradnje, solidarnosti i međusobne ljubavi, s ciljem utjelovljenja Radosne vijesti u naša društva i zajednice? Što Crkvu čini Crkvom, a što Crkvu čini sektom?”

“Papa Franjo poziva nas da gradimo sinodalnu Crkvu, „Crkvu slušanja“. To je Crkva u kojoj svatko ima što naučiti dok se uzajamno slušamo i slušamo Duha Svetoga, Duha istine. Želim Vam da u tjednu koji započinjemo slušamo jedni druge”, zaključio je nadbiskup.

Ovogodišnji Mediteranski teološki susreti okupili su 68 sudionika iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, BiH i Makedonije. Osim Timothyja Radcliffea iz Oxforda, sudjeluju teolog Davor Džalto, profesor religije i demokracije na Odjelu za Studij istočnog kršćanstva u Stockholmu, koji će održati predavanje na temu „Granice Crkve (ili, što znači vjerovati u jednu, katoličku i apostolsku Crkvu?)”, Jadranka Rebeka Anić, školska sestra franjevka i znanstvena savjetnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar predavat će na temu: „’Dobri plodovi’ od kojih ‘trnu zubi’. Sektaški karakter novih duhovnih zajednica i zlostavljanje”, dok će svojim predavanjem na temu „Katolicitet Crkve i različitost Crkava“ susret zaključiti Hans-Peter Grosshans, ravnatelj Instituta za ekumensku teologiju na Evangeličkom Teološkom Fakultetu Sveučilišta u Münsteru. Uz predavanja, studenti će sudjelovati u radionicama tematski povezanima uz predavanja i ovogodišnju temu MTS. Svojim dolaskom na otvorenje MTS-a, događaj su podržali generalni vikar Mario Tomljanović, pastoralni vikar Mario Gerić, sudski vikar Emil Svažić, ravnatelj Pripravničkog sjemeništa u Rijeci, Ivan Devčić, pastorica Evangeličke crkve Melanie Ivančević, voditeljica Centra za protestantsku teologiju Sveučilišta u Zagrebu, Lidija Matošević, pastor Kršćanske adventističke crkve u Rijeci Joāo Relić Macedo sa suprugom Dorotheom i načelnik Općine Lovran, Bojan Simonič.

Održat će se i dva događaja otvorena za javnost, u utorak 18. srpnja u 20 sati u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci javna tribina „Crkva ili sekta: između otvorenosti i ekskluzivnosti“ i u petak 21. srpnja, u pastoralnom centru Domu pastoralnih susreta u Lovranu u 20 sati predstavljanje knjige „Teologija u dijalogu“, zbornika radova s dviju prethodnih Ljetnih škola teologije u Dubrovniku (2019., 2021.) i lanjskih Mediteranskih teoloških susreta u Rijeci (2022.).

Pozdravni govor nadbiskupa Uzinića prenosimo u cijelosti:

https://www.ri-nadbiskupija.hr/2023/pozdravni-govor-nadbiskupa-mate-uzinica-na-otvorenju-mediteranskih-teoloskih-susreta/

 

 

Skip to content