Riječki nadbiskup Mate Uzinić primio palij od pape Franje

Na misi povodom svetkovine svetih Petra i Pavla, u četvrtak 29. lipnja, papa Franjo je u Bazilici sv. Petra u Vatikanu blagoslovio palije za nove nadbiskupe metropolite, među kojima su bili paliji za riječkog nadbiskupa Matu Uzinića i zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutlešu. Na misi su sudjelovali hodočasnici Riječke nadbiskupije koji prate svoga Pastira na ovom, za Riječku Crkvu, važnom događaju koji ujedno izražava i zajedništvo Riječke Crkve s Rimskom Crkvom. Papa Franjo u poticajnoj propovijedi istaknuo je da je Božji narod pozvan slijediti Isusa i naviještati Evanđelje. Osvrnuo se na nauk Petra i Pavla koji su odgovorili na ono bitno životno pitanje – „Tko je za mene Isus?“ – nasljedujući ga kao njegovi učenici i naviještajući Evanđelje. „I mi kao Crkva rastimo na isti način. To će biti dobro za nas. Slijedimo Gospodina bez prestanka ponizno Ga tražeći. Dobro je za nas kao Crkvu da postanemo Crkva koja će izlaziti ususret tražeći radost, ne u svjetovnim stvarnima, već u naviještanju Evanđelja svijetu. Otvarajmo ljudska srca prisutnosti Božjoj. Donosimo Gospodina Isusa svugdje s poniznošću i radošću, u našem gradu Rimu, u našim obiteljima, u našim odnosima i našim susjedstvima. U civilnom društvu, u Crkvi i političkom životu u cijelome svijetu, posebno na mjestima gdje su siromaštvo, propadanja i marginalizacija duboko ukorijenjeni“, poručio je papa Franjo. Nadbiskupima metropolitima na kraju propovijedi je poručio da budu apostoli poput Petra i Pavla. „Budite učenici u nasljedovanju, a apostoli u propovijedanju. Donesite ljepotu Evanđelja svugdje, zajedno sa svima vjernima“, kazao je Papa. Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua stavit će palij na ramena riječkom nadbiskupu i metropolitu Mati Uziniću na spomendan BDM Žalosne, 15. rujna 2023.

Započinjući homiliju Sveti Otac je za Petra i Pavla rekao da su apostoli koji su voljeli Gospodina. Oni su dva stupa vjere Crkve. Promišljajući o njihovim životima izdvojio je Isusovo pitanje učenicima iz pročitanog evanđeoskog ulomka: “Što kažete, tko sam ja”? (Mt 16,16). To je ključno i najvažnije pitanje za sve nas: Tko je Isus za mene? Gdje je Isus u mom životu?

Apostol Petar na to pitanje odgovorio je u Cezareji Filipovoj, rekavši Isusu: “Ti si Mesija/Pomazanik, Sin Boga živoga” (Mt 16,16). Besprijekoran, precizan, točan i možemo čak reći savršen „katehetski odgovor“. Ali, i sam je taj odgovor bio plod uzbudljivog iskustva nasljedovanja Gospodina. Hodajući s Isusom i za njime, Petar je došao do duhovne zrelosti koja ga je, uz pomoć milosti, dovela do tako jasna svjedočanstva/ispovijedanja vjere, rekao je Papa. Podsjetio je da

je sve počelo jednoga dana kada je pored Galilejskog mora prolazio Isus, pozvao Petra i njegova brata Andriju „i oni odmah ostaviše mreže i pođoše za njime“ (Mt 4,20). Petar je ostavio sve za sobom kako bi slijedio Gospodina. Evanđelje naglašava da je to učinio „odmah“. Petar nije rekao Isusu da će razmisliti, nije radio popis razloga „za“ i „protiv“, nije pronalazio izlike kako bi odgodio odluku. Umjesto toga ostavio je svoje mreže i pošao za Isusom, a da nije tražio nikakva jamstva unaprijed. Sve je trebao učiti iz dana u dan, kao učenik, Isusov sljedbenik, hodajući njegovim stopama. Nije slučajno da su posljednje riječi koje je Isus uputio Petru u Evanđelju „slijedi me“ (Iv 21,22), rekao je, dodajući kako nam time Petar pokazuje da nije dosta odgovoriti na pitanje „Tko je Isus za mene“ doktrinalno savršenom formulacijom ili skupom unaprijed osmišljenih ideja, nego nasljedujući Gospodina. Ta riječ „odmah“ važna je i za nas. Mnoge stvari mogu se odgađati u životu, ali ne i nasljedovanje Isusa. Također, upozorio je Papa, moramo biti oprezni jer su neke od izlika prerušene u duhovnost. Na primjer kada kažem „Nisam dostojan“, „Nisam sposoban za to“, „Što ja mogu učiniti“? To je jedna od đavoljih zamki, ona nam oduzima naše povjerenje u Božje milosrđe i nagoni nas da mislimo da sve ovisi o našim sposobnostima.

„Kako bismo se oslobodili svih zemaljskih formi sigurnosti, „odmah“, i kako bismo slijedili Isusa iznova svakoga dana: to je zapovijed koju Petar stavlja danas pred nas. Poziva nas da budemo Crkva koja slijedi. Crkva-u-nasljedovanju. Crkva koja želi biti Gospodinova učenica i ponizna službenica Evanđelja. Samo na taj način Crkva može postati sposobna za dijalog sa svima te postati mjesto bliskosti i nade za muškarce i žene našega vremena. Samo na taj način će oni koji su najudaljeniji od nas, oni koji nas često promatraju nezainteresirano, shvatiti, po riječima pape Benedikta, da je Crkva mjesto našega susreta sa Sinom Boga živoga i zato i mjesto susreta jednih s drugima“, (propovijed na Drugu nedjelju došašća, 10. prosinca 2006.).Papa se zatim osvrnuo na Apostola pogana – Pavla. Njegova riječ jest „naviještati“, naviještati Evanđelje. I za Pavla je sve počelo milošću, s Božjom inicijativom. Na putu za Damask, dok je žestoko progonio kršćane, zatvoren u svoja religijska uvjerenja, ukazao mu se uskrsli Isus i zaslijepio ga svojom svjetlošću. Zahvaljujući toj svjetlosti Pavao je shvatio koliko je bio slijep: ponosan i zatvoren u rigidnoj poslušnosti, otkrio je da je Isus ispunjenje misterija spasenja. Nakon obraćenja svoj život posvetio je putovanjima kako bi propovijedao o Isusu Kristu. Pogledamo li Pavlov život, kao da se čini da je što je više naviještao evanđelje, da je sve više rastao u znanju o Isusu. Time što je naviještao riječ drugima, bio je sposoban dublje zaći u dubinu Božjega misterija, rekao je Papa dodajući da nam Pavao govori da odgovor na pitanje „Tko je Isus za mene“ nije osobna pobožnost koja nas ostavlja u miru i nezabrinute za naviještanje evanđelja drugima. Ovaj apostol nas uči da rastemo u vjeri i poznavanju Kristova misterija kada naviještamo i svjedočimo ga drugima. Tomu je uvijek tako: kada god evangeliziramo i mi smo sami „evangelizirani“. Kada god naviještamo Evanđelje, Evanđelje se naviješta i nama. Riječ koju donosimo drugima vraća se nama, jer koliko dajemo drugima, toliko i sami primamo (cf. Lk 6,38). To je nužno i za Crkvu našega vremena, da stavimo naviještanje u središte, da budemo Crkva koja se nikada ne umara govoriti: „Za mene, život je Krist“. Trebamo biti Crkva kojoj će naviještanje biti potreba baš kao što su naša potreba kisik i disanje. Trebamo biti Crkva koja ne možemo živjeti a da s drugima ne podijeli zagrljaj Bože ljubavi i radost Evanđelja.

„Petar i Pavao su odgovorili na najvažnije pitanje u životu: „Tko je Isus za mene“, tako što su ga slijedili kao učenici i što su naviještali Evanđelje. I mi kao Crkva rastimo na isti način, to će biti dobro za nas Slijedimo Gospodina bez prestanka ponizno Ga tražeći. Dobro je za nas kao Crkvu da postanemo Crkva koja će izlaziti ususret tražeći radost, ne u svjetovnim stvarnima, već u naviještanju Evanđelja svijetu. Otvarajmo ljudska srca prisutnosti Božjoj. Donosimo Gospodina Isusa svugdje s poniznošću i radošću, u našem gradu Rimu, u našim obiteljima, u našim odnosima i našim susjedstvima. U civilnom društvu, u Crkvi i političkom životu u cijelome svijetu, posebno na mjestima gdje su siromaštvo, propadanja i marginalizacija duboko ukorijenjeni“, poručio je papa Franjo. „Nadbiskupima metropolitima na kraju propovijedi je poručio da budu apostoli poput Petra i Pavla. Budite učenici u nasljedovanju, a apostoli u propovijedanju. Donesite ljepotu Evanđelja svugdje, zajedno sa svima vjernima“, kazao je Papa.

Na kraju propovijedi  papa Franjo uputio je pozdrav prisutnoj delegaciji Ekumenskog carigradskog patrijarhata, a sveopća molitva izrečena je na raznim jezicima, među ostalim i na hrvatskom.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua stavit će palij na ramena riječkom nadbiskupu i metropolitu Mati Uziniću na spomendan BDM Žalosne, 15. rujna 2023.

Što je palij?

Palij je bijela traka od janjeće vune koja se nosi preko misnice, a koja predstavlja tijesnu povezanost s Papom i zajedništvo s Rimskom Crkvom. Prema običaju, ono se dodjeljuje na svetkovinu apostolskih prvaka Petra i Pavla nadbiskupima metropolitima koji su primili službu u toj godini. Tako su palij u 2023. primili Dražen Kutleša, koji je imenovan zagrebačkim nadbiskupom 15. travnja 2023. nakon što je Sveti Otac prihvatio odreknuće od službe kardinala Josipa Bozanića, te Mate Uzinić, koji je upravljanje Riječkom nadbiskupijom preuzeo 11. listopada 2022., nakon što je Papa prihvatio odreknuće od službe nadbiskupa Ivana Devčića.