Marija je model prema kojemu se treba oblikovati svatko od nas

Riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić predvodio misno slavlje prvog dana proštenja u svetištu Majke Božje Svetogorske i tom prigodom blagoslovio novi oltar

Lijep, sunčan dan okupao je svetište Majke Božje Karmelske na Svetog Gori u kojemu je prvog dana proštenja, u petak 10. rujna, svečano liturgijsko slavlje predvodio riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić i tom prigodom blagoslovio novi oltar, crkveni inventar i kip sv. Josipa, u Godini koja je na razini opće Crkve posvećena ovome svecu. Suslavili su župni upravitelj vlč. Ivan Marković i župnik Župe sv. Antuna Padovanskog na Kantridi, a podrijetlom iz Gerova, vlč. Vjekoslav Kovač.

U povijest Svetišta utkana su stoljeća zavjeta, vjere i uslišenja molitava, pa je i svetogorsku crkvu ispunilo mnoštvo hodočasnika koje je nadbiskup na početku podsjetio da se vjernici ovdje okupljaju oko dva otajstva. Prvo otajstvo je otajstvo Isusa Krista i on je bio u središtu života Blažene Djevice Marije. Zato Krist, kako nas uči Katekizam, treba biti i u središtu našeg kršćanskog života, istaknuo je propovjednik. Dodao je da Isusa simbolizira novi oltar u Svetištu, a otajstvo euharistije koje se za oltarom slavi, na otajstven je način Isus Krist – ‘izvor i središte kršćanskog života’. „Blagoslov oltara će nam posvijestiti da je Krist, Glava i Učitelj, pravi oltar. No, istovremeno bismo trebali naučiti i da smo mi sami, kao njegovi udovi i učenici, poput Marije koja je to bila sa svojom majčinskom utrobom i cijelim svojim životom, osobito na Kalvariji kad ga je mrtvog primila u svoje majčinsko krilo, trebali biti duhovni oltari na kojima se Bogu prinosi žrtva svetog življenja.

Pogled na oltar i euharistijsku žrtvu koja se na njemu slavi je uvijek ponovo pogled na Isusa Krista i ono što je on iz ljubavi prema nama učinio, žrtvu ljubavi koju je za nas prinio i koju na otajstven način nastavlja činiti u svakoj misi koja će se od danas slaviti na ovom oltaru. Istovremeno je to također pogled na nas koji po žrtvi koja se slavi na tom oltaru i pričesti koju primamo i sami postajemo oltari – oltari na kojima se Bogu treba prinositi ugodna žrtva onih koji žive i žele živjeti u skladu s istom logikom ljubavi i trošenja vlastitog života ondje gdje ih Bog šalje i u onom što Bog od njih traži, kao što je to bilo i u Isusovom slučaju, ali i u slučaju njegove nebeske majke Marije.“

Da bismo mogli postali ‘duhovni oltari’, pokazuje nam drugo otajstvo koje nas okuplja, a to otajstvo je otajstvo Blažene Djevice Marije. Po uzoru na Mariju, dopustimo Božjoj riječi da se nastani u nama i da se po nama nastavi rađati u svijetu i vremenu u kojemu živimo, za nas i po nama za sve kojima nas Bog šalje. Ovo uključuje i sve životne situacije, i one koje su lijepe, ali i one koje su teške. A upravo nas te teške situacije, životne nedaće koje pogađaju nas i naše bližnje, najčešće i upućuju Majci Božjoj u pohode, rekao je mons. Uzinić.

Navodeći Isusove riječi: „Još blaženiji oni koji slušaju riječ Božju i čuvaju je!, propovjednik je istaknuo da slušanje i čuvanje Božje riječi nadilazi radost i blaženstvo majčinstva. Isus ne niječe radost majčinstva. I očinstva, naravno. Zna da je to jedan od najviših oblika ovozemaljske radosti. Ali on je i realan, i zna da to puno puta i nije tako i da je slušanjem i čuvanjem Božje riječi moguće biti trajnije radosniji i blaženiji jer nas Božja riječ priprema i za one trenutke kad nam majčinstvo i očinstvo nanose bol. I daje nam smisao i onda kada se čini da je sve besmisleno. I vraća radost kada se čini da za nju nema mjesta, kao što će se to dogoditi i Mariji pod križem na Kalvariji, poručio je mons. Uzinić.

Govoreći o Mariji, koja je ponajprije blažena na Isusov način, kao ponizna službenica Gospodnja koja je Božju riječ slušala, pohranjivala u svome srcu, o njoj razmišljala i po njoj živjela, istaknuo je da je zbog toga ona ‘model Crkve’. Crkva i danas ima istu zadaću slušati Božju riječ, o njoj promišljati i, tumačeći je u duhu vremena, po njoj živjeti i drugima je propovijedati. Marija je model prema kojemu se treba oblikovati i svatko od nas kršćana. Kvaliteta našeg biti kršćani ovisi o tome kako i koliko, poput nje, slušamo Božju riječ, pohranjujemo je u svoje srce, o njoj promišljamo i u skladu s njom živimo. Samo tako kao i Marija, ali na duhovni način, možemo Krista začinjati i Krista rađati svome vremenu. I biti blaženi, zaključio je mons. Uzinić.

Ovom prigodom riječki nadbiskup koadjutor blagoslovio je kip sv. Josipa za kojega je rekao da je zaštitnik Crkva, naše Domovine, obitelji, ali i primjer svakome od nas kako u poniznosti i tišini trebamo vršiti Božju volju. On je veliki zagovornik ali uzor kako ostaviti svoje snove i početi snivati Božje, a to su snovi ljubavi i dobra, kazao je mons. Uzinić. Također, na kraju mise nadbiskup je predmolio posvetnu molitvu Majci Božjoj Svetogorskoj nakon koje su vjernici tradicionalno sa svojim zahvalama, molbama i prošnjama ophodili oko oltara.

Proštenje Majci Božjoj Svetogorskoj nastavit će se 11. i 12. rujna kada će ovo nadbiskupijsko svetište hodočastiti vjernici Riječke nadbiskupije, ali i okolnih slovenskih župa. Tradicionalno, mnogi od njih hodočastit će pješice kao što su to činili njihovi preci. Požari i druge nedaće uništili su mnoge dokumente i pisana svjedočenja o svetištu, no u onim preostalima se crkva Majek Božje Karmelske spominje uz godinu 1504. Bulama pape Benedikta XIV. 1747. i 1752. godine, podijeljen je oprost hodočasnicima za blagdan Gospe Karmelske, a godine 1761. papa Klement XII. podijelio je glavnom oltaru moć oprosta.