Briga za zdravlje i kvaliteta života – teološko-pastoralni seminar za svećenike i redovnike
Kategorija:
Vijesti

IMGP2201Pandemija Covid-19 zasigurno je bila jedan od razloga koji je utjecao na izbor teme Teološko-pastoralnog seminara za svećenike i redovnike Riječke metropolije. Seminar pod naslovom “Briga za zdravlje i kvaliteta života kao teološko-pastoralni imperativ“ održan je 28. rujna u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci u organizaciji Visoke bogoslovne škole. Unutar vremena i društva u kojem se tjelesno zdravlje postavlja gotovo kao apsolutna vrijednost, pandemija Covid-19 ljudski je rod suočila s ranjivošću tjelesnog zdravlja i postala kulturni fenomen s brojnim društvenim posljedicama. One su bile vidljive i na samom seminaru koji je održan sa znatno manje sudionika no inače i u skraćenom obliku, ali na njega su ipak došli biskupi metropolije, riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, krčki biskup mons. Ivica Petanjak i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. Tema TPS-a dalje će biti razrađivana na skupovima svećenika Riječke metropolije tijekom pastoralne godine.

„Kada govorimo o zdravlju uglavnom prvo pomislimo na tjelesno zdravlje, ali nama svećenicima kao i vjernicima jednako je važno i duhovno zdravlje“, rekao je na početku susreta riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. sc. Ivan Devčić. „Moramo imati na umu i jedan i drugi aspekt zdravlja jer su neraskidivo povezani. Moramo se zapitati kako molimo, svjedočimo ljubav prema bližnjemu, podučavamo o sakramentima, prenosimo duhovnost. Sve su to važni aspekti duhovnog zdravlja“, rekao je nadbiskup.

IMGP2200Dr. sc. Nikola Vranješ govorio je o zdravlju kao kvaliteti života iz teološko-pastoralne perspektive. „Tema kvalitete života nije baš prisutna u teologiji i pastoralu, za razliku od civilnog društva u kojemu se gotovo apsolutizira i prikazuje kao vrhovno dobro.“ Dr. Vranješ je objasnio kako teologija zdravlje shvaća kao Božju pomoć u služenju i ostvarivanju svojega poslanja. Zdravlje tako u teologiji nije apsolutna vrijednost, ono se uvijek promatra u kontekstu spasenja. „Ne treba ga panično tražiti, kao niti zanemarivati. Zdravlje i kvalitetan život kojeg Bog želi za nas potrebno je uklopiti u cjelinu koju nazivamo spasenje.“ Objasnio je da čovjek da bi vodio kvalitetan život mora ga živjeti u svim svojim sastavnicama: tjelesnoj, kulturnoj i duhovnoj. „Mnogi još uvijek pod pojmom kvalitete života podrazumijevaju ono osnovno: odmor, hranu i higijenu. No, čovjek je i kulturno i duhovno biće. Ne bi trebao zanemarivati i sve pozitivne aspekte kulture u kojoj živi, kao npr. glazbu, film ili bavljenje sportom, kao niti svoju duhovnu sastavnicu.“

Mr. sc. Maksimilijan Buždon dao je svećenicima korisne smjernice kako brinuti o zdravlju, odnosno kvaliteti života. Ona je usmjerena na cjelovitu ljudsku osobu. „Zbog toga je svećeniku važno obratiti pažnju na duhovni život, odmor, socijalnu podršku i tjelesnu aktivnost. To su sve zaštitni faktori zdravlja“, objasnio je. „Svećenik brine ne samo za svoje zdravlje nego i za zdravlje drugih, posebno se to očituje u sakramentima ispovijedi i bolesničkog pomazanja“, dodao je Buždon.

O pojmu zdravlja u bibliji govorio je dr. sc. Tomislav Zečević istaknuvši da u Biblijskom smislu čovjekovo zdravlje nije potpuno ako nije pronašao svoje mjesto i poslanje koje mu je Bog odredio. O zastupljenosti teme zdravlja u školskom vjeronauku govorila je predstojnica katehetskog ureda Riječke nadbiskupije dr. sc. Ksenija Rukavina Kovačević. Ustvrdila je da je poučavanje o zdravlju važan dio razvoja i učenja čovjeka iako izravnih sadržaja u vjeronauku nema mnogo što otvara prostora za njihovo povećanje. „Zdravlje je međupredmetna školska tema, a vjeronauk je jedan od predmeta koji se njome bavi“, rekla je predstojnica objasnivši da se o zdravlju u nastavnom programu govori kao o odgovornosti prema sebi, drugima i prirodi.

O utjecaju askeze i duhovnosti na zdravlje govorili su dr. sc. Franjo Mijatović i dr.  sc. Natalija Bogović. Dr. Mijatović je govoreći o askezi kao vježbi ustvrdio da je ona nužna jer bez vježbanja nije moguć uspjeh. „Cilj je kršćanske askeze biti suveren nad sobom i kao takav služiti drugima“, rekao je. Odnos duhovnosti i stresa obrnuto je proporcionalan, naime duhovnost može pomoći u suočavanju sa stresom, objasnila je dr. Bogović. „Cilj kršćanske duhovnosti je susret s Kristom. Taj susret može čovjeku dati smjer i motivaciju koji pomažu da se čovjek uspije bolje nositi sa stresom.“

S tim se složio i mr. sc. Đuliano Trdić u posljednjem izlaganju govoreći o sindromu „burnout-a“, izgaranja na poslu koje može biti opasno po zdravlje i život. „Taj fenomen pretjeranog rada, profesionalnog sagorijevanja, izraženiji je kod istočnih kultura, u Japanu, Koreji i Kini, ali može se i kod nas dogoditi. Posebno se to odnosi na svećenike“, rekao je mr. Trdić. „Tu je za svećenika važna razina duhovnosti, ona je protektivni faktor. Važna je i molitva, dokazano je da što više netko moli toliko kod njega opada razina stresa.“

Skip to content
Riječka nadbiskupija
Zaštita osobnih podataka

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.