Budite milosrdni

8F1140D6-BC33-4156-AA53-6982085578D67. C kroz godinu

Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan!

Radosna vijest objavljuje (Lk 6,27-38):

Reče Isus svojim učenicima: »Vama koji slušate velim: Ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mrziteljima, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju. Onomu tko te udari po jednom obrazu pruži i drugi, i onomu tko ti otima gornju haljinu ne krati ni donje. Svakomu tko od tebe ište daji, a od onoga tko tvoje otima ne potražuj. I kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi njima.

Ako ljubite one koji vas ljube, kakvo li vam uzdarje? Ta i grešnici ljube ljubitelje svoje. Jednako tako, ako dobro činite svojim dobročiniteljima, kakvo li vam uzdarje? I grešnici to isto čine. Ako pozajmljujete samo onima od kojih se nadate dobiti, kakvo li vam uzdarje? I grešnici grešnicima pozajmljuju da im se jednako vrati.

Nego, ljubite neprijatelje svoje. Činite dobro i pozajmljujte ne nadajuć se odatle ničemu. I bit će vam plaća velika, i bit ćete sinovi Svevišnjega jer je on dobrostiv i prema nezahvalnicima i prema opakima. Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan.

Ne sudite i nećete biti suđeni. Ne osuđujte i nećete biti osuđeni. Praštajte i oprostit će vam se. Dajite i dat će vam se: mjera dobra, nabijena, natresena, preobilna dat će se u krilo vaše jer mjerom kojom mjerite vama će se zauzvrat mjeriti.«

Spasiteljeva pouka nastavlja djelovati usporedbom sličnosti i razlikamaizmeđu puta blagoslova (stanje blaženstva) i puta prokletstva (stanje proklinjanja). Blagoslov, blaženstvo pretpostavlja izostanak mržnje.Spasitelj poziva čovječanstvo na ljubav, na činjenje dobra, na blagoslivljanje i na molitvu. Pouka je usavršena time što usmjerena ne više prema ovozemaljskom nadmetanju, nadvladavanju, nego prema Kraljevstvu nebeskom: Blagoslivljanje i molitva ocrtavaju lice Isusa Krista i opisuju njegovu osobu te ljestvicu vrijednosti da vjernika pridruži slavidjece Božje.

Postoje dvije vrste ponašanja. Ponašanje koje vodi u smrt i tjelesnu i moralnu i duhovnu. Ponašanje koje ne odgovara ljudskosti, ponašanje koje zavodi, ponašanje koje udaljuje od Boga. Plod takvog ponašanja je navijačko zvjerstvo. Drukčije je ponašanje koje vodi u život i tjelesni i moralni i duhovni. Praštanjem nastaje nova osoba koja svoju čast ne brani osvetom neprijatelju, nego svoje dostojanstvo gradi na sličnosti s milosrdnim Bogom. Praštanje nije čin ljudske pravde, nego je pouka, proces i djelo Božjeg milosrđa: »Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan«.

Kršćani i kršćanstvo trebaju biti prožeti praštanjem i milosrđem na koje Bog poziva ljude. Po kršćanima, vjernima Božjoj pouci, uprisutnjuje se dolazak Božjega poredtka. Živjeti kršćanski osposobljava razlučiti dobro od zla; razlučiti blaženo od prokletog, razlučiti moliti od proklinjati. Naša je zadaća prije svega okupiti se u novi narod koji će živjeti Spasiteljevo milosrđe ostavljeno u otajstvu svete mise. Živjeti kršćanski osposobljavaslaviti i svetkovati otajstvo kojim nam Spasitelj u dan svoga uskrsnuća daje svoju stvarnost sakramenta Tijela i Krvi. Spasiteljeva stvarnost je poticaj kršćanima da idemo temeljnim putem oproštenja, a to je Spasiteljev put unatoč muke i smrti uskrsnuti na život vječni. Spasitelj nas odvraća od puta sebičnosti, prokletstva i propasti. Put spasa je Uskrsli, njegova pouka o milosrđu i povjerenje da nas on istinito vodi kroz otajstvo mise kojim nas poziva: »Ovo činite meni na spomen«.

msgr. Nikola Imbrišak

Skip to content