Nazaretska kućica je škola koja nas uči kako spoznati i prihvatiti volju Božju

Proslavljena svetkovina Majke Božje Trsatske

Svečanom procesijom sa čudotvornom slikom Majke Milosti i misnim slavljem u perivoju Trsatskog svetišta u četvrtak 10. svibnja proslavljena je svetkovina Majke Božje Trsatske, čuvarice grada Rijeke. Misu je predslavio riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu s provincijalom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilijom Vrdoljakom, gvardijanom franjevačkog samostana na Trsatu i čuvarem Trsatskog svetišta fra Bernardom Barbarićem te mnogobrojnim svećenicima i franjevcima. Liturgijsko pjevanje animirao je združeni zbor svetišta Majke Božje Trsatske i crkve Svete Mati Slobode iz Zagreba. Uz mnogobrojne vjernike, na misi je sudjelovao gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel.

Pozdravnu riječ uputio je gvardijan potaknuvši vjernike na zahvalu Bogu za dar milosti, utjehu i zaštitu. Nadbiskupu, braći franjevcima i ostalim svećenicima zahvalio je na sudjelovanju, a riječi zahvale uputio je i gradonačelniku te brojnim hodočasnicima koji su od ranoga jutra hodočastili Majci Božjoj Trsatskoj i pred čiji lik su dolazili sa svojim molitvama, zahvalama i prošnjama.

U poticajnoj propovijedi nadbiskup je na početku objasnio kako se svetkovinom Majke Božje Trsatske slavi čudesan dolazak kućice Svete obitelji Isusa, Marije i Josipa iz Nazareta na Trsat. Svetu su kućicu, prema drevnoj predaji, ovamo donijeli anđeli 10. svibnja 1291., a zatim su je 10. prosinca 1294. odnijeli u blizinu Ancone, gdje se danas nalazi čuveno loretsko svetište Majke Božje, rekao je nadbiskup.

“Nazaret ima u povijesti našega spasenja slično mjesto kao Betlehem i Jeruzalem. Ali, za razliku od Betlehema i Jeruzalema, Nazaret u Isusovo vrijeme nije bio na osobitu glasu. To potvrđuje i reakcija budućeg Isusova učenika Natanaela na riječi prijatelja Filipa: „Našli smo onoga o kome je pisao Mojsije u Zakonu i Proroci: Isusa, sina Josipova, iz Nazareta. Reče mu Natanael: ‘Iz Nazareta da može biti što dobro?’ Kaže mu Filip: Dođi i vidi.’ (Iv 1, 45-46). No što je u očima svijeta beznačajno, ne mora biti i u Božjim očima. U tom smislu Bog kao da se ravnao u izboru mjesta gdje će se začeti i odrasti njegov Jedinorođenac istim kriterijima po kojima izabire i ljude za svoju službu.”

Božji Sin začet je po Duhu Svetom u neuglednom Nazaretu, rođen izvan grada Betlehema u pastirskome skloništu i umro razapet na križu između dvaju razbojnika izvan grada Jeruzalema. Očito je Bog time želio dokazati ono što je objavio po proroku Izaiji: „Misli vaše nisu moje misli, i puti moji nisu vaši puti /…/. Visoko je iznad zemlje nebo, tako su puti moji iznad vaših putova, i misli moje iznad vaših misli“ (Iz 55, 8-9). To nas ne oslobađa od trajnog nastojanja oko usklađivanja svojih putova i svojega shvaćanja s Božjim putovima i njegovim shvaćanjima čovjeka, njegove slobode i poziva, rekao je mons. dr. Devčić. Propovjednik je u nastavku istaknuo da u Isusu, Mariji i Josipu, tj. članovima Svete nazaretske obitelji, imamo učitelje i pomoćnike u nastojanju da naše misli i naši putovi budu usklađeni s Božjim mislima i putovima. Oni su nam, svako pojedinačno i svi troje zajedno, učitelji i uzori u tome kako svoju volju suobličiti Božjoj volji i ujediniti je s njome. U tom se smislu njihova kuća u Nazaretu ne naziva bez razloga „Nazaretskom školom“, koja je doista posebna kako zbog učitelja koji u njoj poučavaju tako i zbog spoznaja i znanja što ih oni koji je pohađaju od njih primaju. Predmet je tih spoznaja i toga znanja prenošenje načina kako upoznati volju Božju u svom životu i kako je prihvatiti tako da naša volja i Božja postanu jedna volja, kao što je to bio slučaj kod svakog od njih, objasnio je propovjednik.

U nastavku je podjetio da mašta ima neprocjenjivu ulogu u ljudskom životu. Ta uloga može biti dobra i loša, ovisno o tome o čemu maštamo, odnosno na što nas naša mašta potiče.  Bez mašte ne bi bilo ni napretka u znanosti, ni umjetničkog stvaralaštva, kao ni tolikih dobrih djela. Neka i nas naša mašta neprestano potiče na zanimanje za Sv. obitelj Isusa, Marije i Josipa, za njihov život i rad u Nazaretu i drugim svetim mjestima, kako bismo na taj način otkrili ono što je u njihovu životu i za nas važno i aktualno te da se onda svim srcem, umom i voljom trudimo to nasljedovati. Neka u tom smislu sveta nazaretska kućica i njezini stanovnici tako razbude našu maštu da nas ona neprestano potiče na sve dublje upoznavanje njihova života, a sve to s ciljem da u svjetlu njihova primjera i uz njihovu pomoć i mi postignemo konačan cilj svoga života, a cilj je vječni život u Bogu, zaključio je mons. dr. Devčić.

Na kraju mise nadbiskup je zahvalio ocima franjevcima na stoljetnoj brizi za Trsatsko svetište koje privlači potrebite duhovne snage. Među brojnim osobama koje su hodočastile na Trsat istaknuo je sv. Ivana Pavla II. koji je prije 15 godina pohodio ovo marijansko svetište, kao i Majku Terezu koja je to učinila prije 40 godina. Oboje svetaca imali su osjetljivo srce za ljude u potrebi, a taj primjer slijedi i papa Franjo. Majka Tereza i sv. Ivan Pavao II. bili su ‘socijalni’ tj. karitativni sveci koji nas potiču da ne okrećemo glavu od potrebitih i da u našem gradu gradimo ‘civilizaciju ljubavi’. Oni nam trebaju biti poticaj da više činimo jedni za druge, a obljetnice njihovog hodočašća u Trsatsko svetište moramo dostojanstveno obilježiti, kazao je na kraju nadbiskup Devčić.