Blagdan Bogojavljenja potiče nas na novozavjetnu univerzalnost
Kategorija:
Vijesti

Na svetkovinu Bogojavljenja ili Sveta tri kralja u petak 6. siječnja svečano misno slavlje u katedrali sv. Vida u Rijeci predvodio je biskupski vikar i rektor katedrale sv. Vida mons. Matija Matičić.

U prigodnoj propovijedi na početku je podsjetio kako je blagdan Bogojavljenja povijesno stariji od Božića jer su ga početkom 3. st. počeli slaviti kršćani Istoka kao Isusovo rođenje. Pogani Antiohije slavili su u noći s 5. na 6. siječnja rođenje Eona, kojega su častili kao boga vremena i vječnosti i tom zgodom obavljali obred vodom s Nila, rekao je mons. Matičić. „Da potisnu praznovjerje, kršćani Aleksandrije nazvali su ovaj blagdan epifanijom – očitovanjem Boga. U poklonu mudraca s Istoka Bog je Isusa očitovao kao sveopćeg Spasitelja Židova i svih ostalih naroda.“

Govoreći o hrvatskom nazivu ‘Bogojavljenje’, pojasnio je kako isti prijevod predstavlja izvorni  sadržaj blagdana. Kršćani Rima preuzeli su ga od Istoka u drugoj polovici 4. St. i zadržali na prvotnom datumu, dok su kršćani Istoka od Rima preuzeli blagdan Božića. To upućuje na povezanost Istoka i Zapada i današnja misa naglašava univerzalnost spasenja dostupnog u Kristu, rekao je propovijednik.

Osvrčući se na pročitani tekst evanđelja u kojemu se mudraci u izvorniku nazivaju ‘magima’ pojasnio je kako su u ono doba to bili stručnjaci za poznavanje zvijezda, ukoliko one svojim položajem utječu na zbivanje na zemlji ili najavljuju neki događaj. Ti strani intelektualci repriza su pohoda kraljice od Sabe koja je došla iz Etiopije provjeriti je li Salomonova mudrost onolika kako se to propovijeda. Dodao je kako je evanđelista Matej, kad je zapisivao o pohodu trojice mudraca, imao na umu svoju zajednicu sastavljenu od većine obraćenih Židova. „Oni su bili skloni misliti da su Židovi prvorazredni članovi u Crkve, a da pogani trebaju u svemu prilagoditi židovske vjerske običaje i prilagoditi se židovskom mentalitetu u Crkvi. Ovom zgodom, Matej je htio opomenuti židovsku subraću u Crkvi: ne smiju svojim ponašanjem spriječiti ostajanje krštenih pogana u Crkvi, ni ometati zanimanje novih stranaca za Isusov pokret. Dapače, trebaju istinski misijski djelovati, a ne čekati da se stranci požidove.“

Zaključujući propovijed, a u duhu današnjeg vremena istaknuo je da nas blagdan Bogojavljenja potiuče na novozavjetnu univerzalnost. Crkva jest sveopći sakrament spasenja u Kristu, ali ona to treba sve više postajati, istaknuo je mons. Matičić. S obzirom da se isti dan slavilo misijsko djelo Svetog djetinjstva,  tim povodom mali Zvjezdari, “Pjevači betlehemske zvijezde”, svojim nastupom dočarali su nakon mise dolazak Sveta tri kralja. Riječ je o djeci iz Dječjeg vrtića “Zvončica” s Viškova.

Skip to content