Znanstveni simpozij na Teologiji

Znanstveni simpozij

Interdisciplinarna promišljanja o svijesti

Pitanje svijesti suvremenom čovjeku i dalje predstavlja jedno od najsloženijih znanstvenih problema, kako na području filozofije i teologije, tako i u suvremenim medicinskim istraživanjima. Upravo to je bila tema znanstvenog simpozija koji je 21. listopada održan na Teologiji u Rijeci. Simpozij je ponudio presjek suvremenih promišljanja na pitanja o tome što je svijest, koji je odnos svijesti, sebstva, uma, mozga i duše, kako se svijest razvija, i druga. Pod nazivom „Svijest: otvaranje suvremenog interdisciplinarnog poliloga“, simpozij s međunarodnim sudjelovanjem organizirali su Teologija u Rijeci – Katedra za filozofiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

„Cilj simpozija bio je približiti brojne perspektive različitog gledanja na slojeviti fenomen svijesti i stoga je okupio priznate stručnjake iz područja medicine, filozofije, psihologije i teologije“, rekao je organizator skupa ispred Teologije u Rijeci, prof. filozofije dr. Saša Horvat. Uvodne riječi uputili su i riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić i dr. Amir Muzur ispred suorganizatora Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Nadbiskup je istaknuo važnost interdisciplinarnog pristupa kako bi se objasnila neka pitanja o čovjeku jer „svi polazimo od iste premise da je čovjek svjestan, samosvjestan, slobodan i odgovoran, ali tome različito pristupamo.“ Dr. Muzur je pohvalio dobru suradnju ovih dvaju fakulteta koja, kako je rekao, ne ovisi o formalnom primanju Teologije u sastav Sveučilišta u Rijeci nego o međusobnom prijateljstvu i uvažavanju.

Nadbiskup je bio i prvi izlagač na simpoziju te iznio primjere shvaćanja svijesti, ontologije i mogućnosti spoznaje kroz povijest. Na njega se nadovezao dr. Muzur koji je govorio o različitim načinima definiranja pojma svijesti danas čemu se pristupa s biomedicinskog ili društveno-humanističkog ili pak teološkog promišljanja. „Pojam svijesti je višeznačan, neprecizan i zbunjujući jer sa medicinskog stajališta još uvijek nije definiran i razjašnjen. S druge strane unutar društveno-humanističkog područja, pojam svijest ima svoju praktičnu upotrebu i doprinosi sazrijevanju čovjeka kao intelektualnog bića.

Dr. s. Nela Gašpar s Teologije u Rijeci govorila je o teološkom poimanju odnosa svijesti, duha i duše. „Suvremena Teologija nastoji ipak na prvo mjesto staviti osobu, cjelovitog čovjeka.“ Dr. Juraj Sepčić govorio je o fenomenu kome, „vegetativnog“ stanja čovjeka, kada se kaže da je čovjek bez svijesti. Međutim to stanje nije nepovratno i čak i u tom stanju čovjek pokazuje da posjeduje neku unutarnju svijest, stoga je predavač predložio korištenje drugačije terminologije kao npr. „sindrom produženog poremećaja svijesti“.

Dr. Igor Bajšanski i dr. Mladenka Tkalčić s Filozofskog fakulteta u Rijeci govorili su o ograničenim mogućnostima introspekcije i odnosu svjesnog i nesvjesnog, a dr. Mirjana Graovac s Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu pozabavila se pitanjem traganja za identitetom u adolescenciji.

Gost predavač dr. Željko Kaluđerović s Filozofskog fakulteta u Novom Sadu govorio je o odnosima duše i svijesti u antičkoj filozofiji. Dr. Luca Malatesti s Filozofskog fakulteta u Rijeci analizirao je mogućnost razmišljanja o vlastitim iskustvima i granice takve analize, a dr. Saša Horvat je govorio o istraživanjima ljudske svjesnosti i kako pri tome zadržati cjelovitost ljudskog bića.

Franjo Mijatović s Teologije u Rijeci objasnio je kako je svijest temelj moralnih prosudbi i odgovornosti te zauzima jedno od središnjih mjesta u području etike i morala. Dr. Mario Tomljanović, rektor riječkog Bogoslovno sjemenište govorio je o odnosu svijesti i duhovnosti, a Tomislav Miletić o svijesti kao biološkoj stvarnosti i različitim aspektima njezinog manifestiranja pa time i istraživanja.

Danijel Delonga