Održana Svećenička skupština u Lovranu
Kategorija:
Vijesti

web-skupstina2U Domu pastoralnih susreta u Lovranu u ponedjeljak 10. listopada održana je redovna jesenska Skupština svećenika Riječke nadbiskupije. U povodu Godine prenošenja vjere u čijem znaku je nova pastoralna godina u Riječkoj nadbiskupiji, predavanje na temu: „Ključni čimbenici u prenošenju vjere (župa, obitelj i škola) i njihovo umrežavanje“, održao je dr. sc. Krunoslav Novak. Na početku je istaknuo kako je prenošenje vjere pitanje načina komunikacije onih vrijednosti i istina koje nam je darovano u Objavi i tradiciji. Danas je očito kako su promijenjene uloge saveznika u odgoju, te da se odgoj u vjeri ne doživljava kao sastavni dio odgojnog procesa koji se provodi u obitelji ili u školi.

Evangelizacija i kateheza u središtu su naviještanja vjere u školi, crkvi i obiteljima i potrebno je predvidjeti posebno pripremljene sadržaje za katehete, rekao je predavač. Podsjetio je na apostolsku pobudnicu pape Franje „Evangelii Gaudium“ koja donosi dijagnozu aktualne situacije u društvu. Sveti Otac navodi da proces sekularizacije nastoji ograničiti vjeru i Crkvu na privatno i intimno područje, te da je potpuno odbacivanje svake transcedencije dovelo do sve većeg etičkog izobličenja, slabljenja osjećaja za osobni i društveni grijeh, kao i do progresivnog povećanja relativizma. Obitelj prolazi kroz veliku krizu, rekao je dr. Novak dodajući kako živimo u vremenu dubokih promjena kroz koje prolazi zapadno društvo na različitim razinama: globalizacija, sve veća složenost i pluralizam društva, sve složeniji mediji, duboke promjene u obiteljima itd. Unatoč svim poteškoćama, čovjek je i dalje u potrazi za Bogom.

Upozorio je kako su se mnogi prestali poistovjećivati s katoličkom tradicijom što je dovelo do nedostatka dijaloga u obiteljima, izostanka pastoralne skrbi za najsiromašnije, odsutnosti srdačnog gostoprimstva itd. „Razmišljajući o naviještanju vjere današnjim mladima, potrebno je voditi računa o tome da oni danas imaju različite kanale osim župa, obitelji i škole gdje mogu tražiti odgovore na pitanja o smislu života. Zato, naviještanje vjere, da bi opstalo u budućnosti, potrebno je dati određene alate ili kompetencije koje će trebati imati čovjek sutrašnjice:“ Kao putokaze predavač je naveo: učiti se ophoditi, prepoznavati promjene koje se događaju na osobnom i društvenom planu, razviti odnos prema neuspjehu, pretjeranim iščekivanjima i prihvaćanjem napora i trpljenja, kritičkom promišljanju i sposobnosti zalaganja za opće dobro.

Govoreći o pitanju umrežavanja župe, obitelji i škole u naviještanju vjere, naveo je tri koraka: poznavanje ciljeva drugoga, uvažavanje drugoga i od konkurencije ići prema kooperativnosti. Posljednji je pojasnio kao uspostavljanje odnosa suradnje u kojemu je moguće stvarati odnose međusobnog uvažavanja. Mladima je danas blizak pojam umrežavanja. Iako to nisu kvalitetni odnosi, dobro je uzeti u obzir tu njihovu dimenziju. No, kad se govori o suradnji obiteljli, škole i župe, onda su mogući problemi na različitim nivoima. Predavač je to pojasnio primjerom kako često iz perspektive roditelja odgoj u vjeri ili aktivnost u župi za njihovu djecu predstavljaju samo jednu od ponuda koju će oni integrirari u raspored njihovog djeteta. Potreban je novi pristup koji ne znači promjenu sadržaja, nego promjenu načina posredovanja ili prenošenja vjere, poručio je dr. sc. Novak.

Zaključujući izlaganje istaknuo je kako zadatak prenošenja vjere pretpostavlja traženje odgovora na pitanja koje aktualno vrijeme nameće. „Kada razmišljamo kako uključiti obitelj i školu u prenošenje vjere, prije nego poduzmemo nešto novo, potrebno je vrednovati postojeće stanje i resurse koje imamo, da bismo mogli razmišljati o nastavku djelovanja ili poboljšanja tih aktivnosti. Sigurno da već postoje neke zajednice koje svaka župa ima i na njima se može nastaviti izgrađivanje zajedništva i ne odustajati u tom nastojanju i naporu. Nikada ne treba zaboraviti da je evanđelje ponuda, ali nam je obveza naviještati.“

U drugom dijelu Skupštine o temi: „Rijeka – europska prijestolnica kulture 2020. kao pastoralni izazov“, govorio je crkveni povjesničar dr. sc. Marko Medved. Prilika je to za prenošenje vjere kroz umjetnost i poticaj da se ukaže na bogatu sakralnu baštinu Riječke nadbiskupije. Također, u pastoralnom smislu u narednom periodu potrebno je senzibilizirati vjernike za crkvena kulturna dobra, kao i na mogućnosti uključenja u projekt kroz različite programe koji nisu nužno vezani uz sakralni prostor poput projekata vezanih uz ekumenizam, sport, glazbu, dijalog s ateistima, razgovore o pravednijoj ekonomiji itd.

web-skupstina1Nastavno na izlaganje dr. Medveda, o doprinos vjeronauka u školi promociji Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. Imala je predstojnica Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije Ksenija Rukavina Kovačević, prof. U tijeku je izrada strategije razvoja trogodišnjeg nadbiskupijskog projekta „SaCroRi – doprinos vjeronauka u školi promociji Rijeke kao EPK“ koji će obuhvaćati tri razine djelovanja: 1. školska razina (šk. godina 2016./2017.), na kojoj će svaki vjeroučitelj u svojoj školi u suradnji s ostalim kolegama u kolektivu izraditi školski projekt upoznavanja kulturno-sakralne baštine svoga kraja s naglaskom na nekim kulturnim prioritetima grada Rijeke; 2. nadbiskupijska razina (šk. godina 2017./2018.),, na kojoj će se prikupiti najuspješniji školski projekti koji će se povezati s postojećim projektom vjeroučiteljice savjetnice Ines Turković i obuhvatit će međuškolsku suradnju na nadbiskupijskom planu; i 3. razina (šk. godina 2018./2019.), na kojoj će se u suradnji s lokalnim obrazovnim tijelima organizirati različiti vidovi terenske nastave, međuškolska natjecanja o temi, izradit će se priručnik za nastavu o sakralnoj baštini Grada Rijeke i Riječke nadbiskupije, rekla je Rukavina Kovačević. Na kraju je potaknula svećenike na suradnju s vjeroučiteljima u navedenim projektima.

U raspravi koja je uslijedila riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić kazao je kako je Crkva u prošlosti stvarala kulturu, a to čini i danas. Pozvani smo sudjelovati kvalitetnim programima u pripremama Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture, jer Crkva je stvorila europsku kulturu.  Govoreći o krizi obitelji kao važnom čimbeniku u prenošenju vjere, potaknuo je svećenike da svojim župljanima preporuče Obiteljsku školu Riječke metropolije koja se ove godine u studenom održava u Malinskoj na otoku Krku u organizaciji Ureda za obitelji Riječke nadbiskupije i u suradnji s s povjerenstvima za obitelj Gospićko-senjske biskupije, Krčke biskupije te Porečke i Pulske biskupije. Dosadašnji polaznici su oduševljeni, a nove treba motivirati za dolazak, rekao je nadbiskup. Osim Obiteljske škole, Ured za obitelj kontinuirano radi na osnivanju župnih obiteljskih zajednica. Do sada ih je dvadeset, rekao je voditelj Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije mons. Ivan Nikolić dodajući kako djelatnici Ureda kontinuirano rade s animatorima župnih obiteljskih zajednica.

Skip to content