Marija je ‘početak boljega svijeta’

web-Trsat1Blagdan Velike Gospe svečano proslavljen u Trsatskom svetištu

Desetak tisuća vjernika okupilo se u svetištu Majke Božje Trsatske u ponedjeljak 15. kolovoza na proslavi blagdana Velike Gospe. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić, a liturgijsko pjevanje zbor Trsatskog svetišta.

Pozdravnu riječ uputio je gvardijan i čuvar Svetišta fra Antun Jesenović. Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije predstavlja ostvareni lik kršćanina i zato je Velika Gospa blagdan nas vjernika jer vjerujemo da se to ima i nama dogoditi, rekao je gvardijan.

Nadbiskup je na početku propovijedi podsjetio na dogmu o Marijinom uznesenju na nebo kazavši kako je 1. studenog 1950. Papa Pio XII. svečano proglasio ‘uznesenje privilegij kojim je na kraju svog zemaljskog života u svojoj duši i u svom tijelu proslavljena Bezgrešna Majka Božja, bez čekanja uskrsnuća na kraju vremena“. Time je s najvišeg mjesta u Crkvi potvrđena neprekidna vjera kršćanskog puka da je Marija na kraju svog zemaljskog života bila dušom i tijelom uznesena na nebo. Ta je vjera već od petog stoljeća našla i liturgijski izraz kako u istočnoj tako i zapadnoj Crkvi. Crkva je dakle trajno vjerovala da je Marija, s obzirom na početak i na kraj svog zemaljskog života, bila izuzetak u odnosu na nas ostale smrtnike, rekao je nadbiskup. „Zbog toga nam je Marija, kako Crkva kliče u predslovlju mise današnje svetkovine, ‘putokaz sigurne nade i utjehe’.

web-trsat3U nastavku je istaknuo kako se uznesenjem na nebo na Mariji ostvarilo ono što nam je u Kristovu uskrsnuću obznanjeno kao konačni Božji plan s čovjekom, koji će se u potpunosti ostvariti u ‘posljednjim vremenima’. Ta ‘posljednja vremena’ počela su Kristovim uskrsnućem od mrtvih, a dovršit će se njegovim drugim dolaskom, pojasnio je propovjednik. „’Posljednja vremena’ ne označavaju samo kraj nego i cilj koji već sada usmjerava čitav naš život i čitavu povijest svijeta. U tom smislu Isusovo uskrsnuće nije samo „kraj ovog svijeta“ nego njegov „najdublji temelj“, koji sve nosi i pokreće. Ono je objava najdublje tajne koju Bog ima sa svojim stvorenjem. A Marijino je uznesenje, nakon Isusova uskrsnuća, najsnažnija potvrda da Bog misli ozbiljno, da doista već sada, a ne u nekoj dalekoj budućnosti, ostvaruje ono što je obećao i navijestio.“

Zato Crkva u Mariji gleda „početak boljega svijeta“, poručio je nadbiskup.  S tim u vezi, novi svijet, kojemu je Marija znamenje i početak, ne nastaje bez borbe, bez protivljenja, bez trpljenja i žrtve, jer se Božjem naumu spasenja neprestano protive sile zla. Oni koji su Isusa osudili i razapeli, nikad nisu prestali progoniti i njegove učenike. Na to je sam Isus upozorio rekavši im: „Ako su mene progonili, i vas će progoniti…“ (Iv 15, 18). Ali on ih je također osokolio riječima: „U svijetu imate muku, ali hrabri budite – ja sam pobijedio svijet“ (Iv16, 33). „Za sve što joj je Bog učinio, Marija je, kako smo čuli, odgovorila svojim Veliča: ‘Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom. Jer, velika mi djela učini Svesilni, sveto je Ime njegovo!’ (Lk 1, 46- 49). Time Marija i nas poziva da poput nje budemo Bogu trajno zahvalni za bezbrojna dobročinstva kojima nas ne prestaje obdarivati. A najveće od njih upravo je ono za koje mu i ona zahvaljuje: dar vječnog spasenja po Isusu Kristu, Sinu Božjemu, začetom u njezinu krilu po Duhu Svetom.“

web-Trsat2Zaključujući propovijed istaknuo je kako je Marija svojim „Veliča“ izrazila zahvalnost Bogu za sve što joj se dogodilo, ne pripisujući ništa sebi, nego priznajući da je sve u njezinu životu njegova milost. Ona zna da je sve primila, da je sve što jest ili ima čisti dar za koji može Bogu uzvratiti samo zahvalnošću i potpunom predanošću u njegove očinske ruke. Otud izvire njezin odgovor na Božji poziv upućen joj po anđelu: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi“ (Lk 1, 38). To je odgovor Marijine vjere, kojom se cijelim svojim biće stavila Gospodinu na raspolaganje i od nje trebamo učiti kako se Božja volja vjerom prihvaća i izvršava, zaključio je nadbiskup Devčić.

Po završetku misnoga slavlja zahvalio je franjevcima na brizi oko Svetišta ali i mnogobrojnim hodočasnicima koji svakodnevno pristižu na Trsat. Vjernike je podsjetio na aktualnu Godinu milosrđa i trsatsku baziliku koja je oprosna crkva. Mnogobrojnim vjernicima koji se u Trsatskom svetištu svakodnevno utječu Blaženoj Djevici Mariji na kraju je poručio da nije dosta Mariji se moliti, nego ju je potrebno nasljedovati.

web-trsat-predsjednicaUz mnogobrojne uzvanike koji su sudjelovali na misnom slavlju, u najstarije živuće marijansko svetište stigla je i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. U kratkoj izjavi prije misnog slavlja istaknula je kako je Trsatsko svetište ‘njen dom’ te da uvijek dolazi na Trsat na proslavu Velike Gospe.

 

Skip to content