Marija je ‘početak boljega svijeta’

Blagdan Velike Gospe svečano proslavljen u Trsatskom svetištu

Desetak tisuća vjernika okupilo se u svetištu Majke Božje Trsatske u ponedjeljak 15. kolovoza na proslavi blagdana Velike Gospe. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić, a liturgijsko pjevanje zbor Trsatskog svetišta.

Pozdravnu riječ uputio je gvardijan i čuvar Svetišta fra Antun Jesenović. Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije predstavlja ostvareni lik kršćanina i zato je Velika Gospa blagdan nas vjernika jer vjerujemo da se to ima i nama dogoditi, rekao je gvardijan.

Nadbiskup je na početku propovijedi podsjetio na dogmu o Marijinom uznesenju na nebo kazavši kako je 1. studenog 1950. Papa Pio XII. svečano proglasio ‘uznesenje privilegij kojim je na kraju svog zemaljskog života u svojoj duši i u svom tijelu proslavljena Bezgrešna Majka Božja, bez čekanja uskrsnuća na kraju vremena“. Time je s najvišeg mjesta u Crkvi potvrđena neprekidna vjera kršćanskog puka da je Marija na kraju svog zemaljskog života bila dušom i tijelom uznesena na nebo. Ta je vjera već od petog stoljeća našla i liturgijski izraz kako u istočnoj tako i zapadnoj Crkvi. Crkva je dakle trajno vjerovala da je Marija, s obzirom na početak i na kraj svog zemaljskog života, bila izuzetak u odnosu na nas ostale smrtnike, rekao je nadbiskup. „Zbog toga nam je Marija, kako Crkva kliče u predslovlju mise današnje svetkovine, ‘putokaz sigurne nade i utjehe’.

U nastavku je istaknuo kako se uznesenjem na nebo na Mariji ostvarilo ono što nam je u Kristovu uskrsnuću obznanjeno kao konačni Božji plan s čovjekom, koji će se u potpunosti ostvariti u ‘posljednjim vremenima’. Ta ‘posljednja vremena’ počela su Kristovim uskrsnućem od mrtvih, a dovršit će se njegovim drugim dolaskom, pojasnio je propovjednik. „’Posljednja vremena’ ne označavaju samo kraj nego i cilj koji već sada usmjerava čitav naš život i čitavu povijest svijeta. U tom smislu Isusovo uskrsnuće nije samo „kraj ovog svijeta“ nego njegov „najdublji temelj“, koji sve nosi i pokreće. Ono je objava najdublje tajne koju Bog ima sa svojim stvorenjem. A Marijino je uznesenje, nakon Isusova uskrsnuća, najsnažnija potvrda da Bog misli ozbiljno, da doista već sada, a ne u nekoj dalekoj budućnosti, ostvaruje ono što je obećao i navijestio.“

Zato Crkva u Mariji gleda „početak boljega svijeta“, poručio je nadbiskup.  S tim u vezi, novi svijet, kojemu je Marija znamenje i početak, ne nastaje bez borbe, bez protivljenja, bez trpljenja i žrtve, jer se Božjem naumu spasenja neprestano protive sile zla. Oni koji su Isusa osudili i razapeli, nikad nisu prestali progoniti i njegove učenike. Na to je sam Isus upozorio rekavši im: „Ako su mene progonili, i vas će progoniti…“ (Iv 15, 18). Ali on ih je također osokolio riječima: „U svijetu imate muku, ali hrabri budite – ja sam pobijedio svijet“ (Iv16, 33). „Za sve što joj je Bog učinio, Marija je, kako smo čuli, odgovorila svojim Veliča: ‘Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom. Jer, velika mi djela učini Svesilni, sveto je Ime njegovo!’ (Lk 1, 46- 49). Time Marija i nas poziva da poput nje budemo Bogu trajno zahvalni za bezbrojna dobročinstva kojima nas ne prestaje obdarivati. A najveće od njih upravo je ono za koje mu i ona zahvaljuje: dar vječnog spasenja po Isusu Kristu, Sinu Božjemu, začetom u njezinu krilu po Duhu Svetom.“

Zaključujući propovijed istaknuo je kako je Marija svojim „Veliča“ izrazila zahvalnost Bogu za sve što joj se dogodilo, ne pripisujući ništa sebi, nego priznajući da je sve u njezinu životu njegova milost. Ona zna da je sve primila, da je sve što jest ili ima čisti dar za koji može Bogu uzvratiti samo zahvalnošću i potpunom predanošću u njegove očinske ruke. Otud izvire njezin odgovor na Božji poziv upućen joj po anđelu: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi“ (Lk 1, 38). To je odgovor Marijine vjere, kojom se cijelim svojim biće stavila Gospodinu na raspolaganje i od nje trebamo učiti kako se Božja volja vjerom prihvaća i izvršava, zaključio je nadbiskup Devčić.

Po završetku misnoga slavlja zahvalio je franjevcima na brizi oko Svetišta ali i mnogobrojnim hodočasnicima koji svakodnevno pristižu na Trsat. Vjernike je podsjetio na aktualnu Godinu milosrđa i trsatsku baziliku koja je oprosna crkva. Mnogobrojnim vjernicima koji se u Trsatskom svetištu svakodnevno utječu Blaženoj Djevici Mariji na kraju je poručio da nije dosta Mariji se moliti, nego ju je potrebno nasljedovati.

Uz mnogobrojne uzvanike koji su sudjelovali na misnom slavlju, u najstarije živuće marijansko svetište stigla je i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. U kratkoj izjavi prije misnog slavlja istaknula je kako je Trsatsko svetište ‘njen dom’ te da uvijek dolazi na Trsat na proslavu Velike Gospe.