Ima li ekumenizam smisla?

„Ima li ekumenizam smisla?“, tema je o kojoj se u utorak 19. siječnja raspravljalo u Gradskoj vijećnici na Korzu na javnom Okruglom stolu kojega je u okviru Molitvene osmine za jedinstvo kršćana organizirao Ekumenski odbor Grada Rijeke.

Uvodno je pročitano izlaganje o povijesti ekumenskih nastojanja u Rijeci koje je priredio pastor riječke Baptističke crkve Giorgio Grlj, a koji je i sam u Ekumenskom odboru od njegovog osnutka. Moderator događaja bio je katolički vjeroučitelj prof. Miroslav Radić, koji je od početka uključen u ekumenska gibanja u gradu na Riječini.

Istaknuto da je molitva u temelju ekumenizma, ali i postavljeno pitanje kako postići da kršćani u Rijeci jednom mjesečno budu zajedno u molitvi. Predsjednik Ekumenskog odbora Grada Rijeke prof. dr. Milan Špehar, objasnio je da ekumenizam znači biti jedno u različitosti. To su prihvatili svi kršćani i naglašava i Ekumensko vijeće crkava. S njim se složila članica Ekumenskog odbora i protestantske Udruge „Mladi za Krista“ Melani Ivančević kazavši kako je riječ o duhovnom jedinstvu kršćana, a ne o jedinstvu u fizičkom smislu. Pojasnila je to riječima da su kršćanske crkve različiti udovi tijela Kristovog, a svaki ima svoj zadatak, ulogu i dar. Govoreći o životu ekumenizma u praksi, izdvojila je primjer riječkog Hospicija koji ne pita za vjeru, u kojemu postoji tzv. tiha soba u kojoj se svatko može moliti na način na koji hoće.

Ruben Sečen iz Baptističke crkve poručio je da se na planu ekumenizma u Rijeci i tijekom godine događa puno i iz iskustva primijetio da među mladima ima sve manje barijera, te da mladi znaju da ih različitosti obogaćuju. U gradu Rijeci postoje mnoge ekumenske inicijative, rad i dijalog na različitim razinama, ali je na jedinstvu u različitosti moguće raditi i više – da ekumenizam uvijek počinje ‘od mene’, kazao je Sečen. Svoje mišljenje izrazio je teolog Andrej Grozdanov, član Baptističke crkve i glazbenik  rekavši kako se u glazbenim vodama zadnjih godina primjećuje vrlo jaka kristocentričnost koja je preduvjet za moguće prepoznavanje drugih denominacija oko zajedničke točke bitne u liturgiji – pjesme, okupljanja oko Krista. Osvrćući se na svoj studij teologije na KBF-u, poručio je  da kao protestant može reći da 95 % onoga što je učio može potpisati, te da je to ono što su ga učili i u njegovoj crkvi. Njegov brat Zoran Grozdanov, teolog i izdavač, rekao je da su njih dvojica bili prvi protestanti studenti na riječkoj Teologiji i da je to bilo odlično iskustvo u kojemu se različitosti nisu osjetile. Isto tako, izrazio je mišljenje da se ekumenizam najčešće događa u bazi, da zanimanje mladih za ekumenizam slabi, te da ga brinu javni nastupi nekih svećenika koji su protestantima zanijekali crkvenost.

Na skupu su sudjelovale i riječke časne sestre milosrdnice iznijevši da redovito molitvama prate ekumenska zalaganja. Također, u njihovu Kuću utočišta za siromašne sugrađane dobrodošli su svi bez obzira na vjeru, a s korisnicima slave i pravoslavne i islamske blagdane.

Ekumenski odbor Grada Rijeke svoje djelovanje namjerava proširiti i u Gorski kotar i na tom tragu je svećenik Katoličke crkve Velimir Marinović kazao da u Gorskom kotaru, primjerice Vrbovskom, ekumenizam se živi konkretno. U tom goranskom kraju ima dosta miješanih brakova, pravoslavnih i katoličkih i te obitelji u svoj dom, npr. kod blagoslova kuća, primaju i pravoslavne i katoličke svećenike, poručio je Martinović. U nastavku je izrazio žaljenje zbog pasivnosti vjernika za upoznavanjem svoje vjere, nezainteresiranošću za druge, te da su to uzroci koji nas razdvajaju.

Pitanje ‘Ima li ekumenizam smisla?’, shvaćam kao retoričko pitanje i svi bismo trebali znati odgovor na njega, kazao je na tribini mladi dominikanac Ivan iz Zagreba. Dodao je da kada govorimo o ekumenizmu možda prečesto zaboravljamo da već postoji temeljno jedinstvo u Kristu. „Nemamo pravoslavnog Krista, nemamo Krista reformacije, nemamo katoličkog Krista premda se najčešće tako ponašamo – Krist je jedan!“ U nastavku je kazao kako u Zagrebu postoje vrijedne ekumenske inicijative poput portalu ‘zajednistvo.com’. Također, u planu je osnivanje ekumenskog vijeća mladih jugoistočne Europe, kao i pokretanje časopisa ekumenske tematike u kojem bi pisali pravoslavni, katolički i protestantski studenti vjernici.

Svoje mišljenje o posljednjih dvadeset godina ekumenizma u Rijeci, kao i skromnu posjećenost tribine, izrazio je glavni urednik Hrvatske katoličke televizije koja je prošlih godina pratila i riječka ekumenska događanja, Pavao Čalogović. Postavio je pitanje koliko smo sami učinili da se kršćani više međusobno približe na tragu Isusove molitve ‘da svi budu jedno’, a zaključio je da uz sav trud on sam nije uspio učiniti puno. Mikrofon je u publici uzela i Veronika Gržin, kazavši kako od početka sudjeluje u ekumenskim događanjima, te da su ista, koliko god ponekad bila slabo posjećena, vrlo bitna za duhovno zbližavanje. Posebno je pozdravila papinu inicijativu da svi kršćani Uskrs slave istog dana, a prof. Radić je zaključio da time nitko ništa ne bi izgubio, već da bi svi dobili, te da bi to prema svijetu bio velik znak.

Program Molitvene osmine za jedinstvo kršćana u Rijeci će biti zaključen u ponedjeljak 25. siječnja u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske -na Žabici. Svečanu ekumensku molitvu predvodit će riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić. Početak je u 19:30.

Foto: Marta Radić