Vlč. Matija Matičić preuzeo ključeve katedrale sv. Vida

U utorak 15. rujna na blagdan Gospe Žalosne riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić predvodio je u katedrali sv. Vida u Rijeci pontifikalnu misu na kojoj je u službu novog rektora katedrale uveo vlč. Matije Matičića, biskupskog vikara za pastoral Riječke nadbiskupije.

Uvodeći u službu novog rektora Katedrale, vlč. Matiju Matičića, istaknuo je da iako relativno mlad, vlč. Matija je iskusan svećenik sa solidnim iskustvom župnog vikara, župnika i voditelja nadbiskupijskog pastoralnog ureda. „Sve to daje jamstvo da će savjesno i uspješno obnašati i službu rektora naše prvostolnice. U toj službi nasljeđuje dugogodišnjeg rektora mons. Ivoslava Linića, koji je katedrali puno pastoralno radio, a posebno je zaslužan što ju je uspio temeljito obnoviti. Zbog toga očekujemo da se novi rektor, neopterećen toliko materijalnim brigama za katedralu, više posvetiti pastoralnom radu u njoj.“

Govoreći o blagdanu Gospe Žalosne, nadbiskup je istaknuo kako se u kršćanskoj duhovnosti posebno govori o sedam žalosti Blažene Djevice Marije koje su povezane s bolnim trenucima njezina života: Šimunovo navještenje Marijine žalosti prilikom prikazanja Isusova u hramu (Lk 2, 33-35), Bijeg u Egipat (usp. Mt 2, 13-15), ostanak Isusa u hranu bez znanja roditelja (usp. Lk 2, 41-50), Marijin susret s Isusom na križnom putu, Marijine boli dok su Isusa pribijali na križ (usp. Iv 19, 25-27), skidanje s križa Isusovog mrtvog tijela (usp. Iv 19, 28-37) i Isusov ukop (usp. Iv, 38-42).

„Za širenje pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji Žalosnoj posebno su zaslužni redovnici serviti čijih je sedam utemeljitelja u XIII. stoljeću osnovalo Družbu Žalosne Marije, koja je 1667. dobila dopuštenje za liturgijsko slavljenje Marijinih sedam žalosti. Liturgijski spomen slavio se najprije treće nedjelje u rujnu, a na današnji dan i pod imenom ‘Marija Djevica Žalosna’ počeo se slaviti početkom XX. stoljeća, za vrijeme pape Pija X. Pod utjecajem servita nastale su i mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Takva je bratovština, osnovana 1631., stoljećima postojala i u našoj katedrali, kojoj je Blažena Djevica Marija Žalosna suzaštitnica.“ Nadbiskup je podsjetio da se u katedrali nalazi kapelica s oltarom i kipom Gospe Žalosne s kraja 17. st. Oltar je djelo Leonarda Pacassija iz Gorice, a kip Augusta Benvenutija iz Venecije. Također, tu je i srebreni kip Bogorodice od sedam žalosti koji je nastao u Ausburgu u radionici majstora Johanna Davida Salera, a darovan je katedrali sv. Vida 1731. godine. Sve to svjedoči o nekoć s veoma raširenoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji Žalosnoj u ovoj katedrali i u našem gradu, istaknuo je nadbiskup.

Na kraju mise čestiku novom rektoru uputio  je predstojnik Ureda za liturgiju Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i glavni savjetnik za svećenike i sjemeništa u Vatikanu, Nj. E. opat Christopher Zielinski, duhovnik i savjetnik vlč. Matičića.  Na osobit način opat Zielinski osvrnuo se na bl. Alojzija Stepinca čiji lik se nalazi na vitraji na ulazu u riječkoj prvostolnici. „On je svoju svetost crpio na svetoj liturgiji, jer ne čini Crkva liturgiju, već liturgija Crkvu. Iz liturgije proizlazi sav život Crkve što je bl. Alojzije Stepinac na neki način predvidio, prije Drugog vatikanskog sabora i Koncilske konstitucije: Sacrosanctum Concilium. Uvijek slijedi put molitve kroz osobno razmatranje i dostojno slavljenje svete liturgije u ovoj biskupskoj crkvi koja ti je povjerena. Ovaj simboličan čin predaje ključeva znači da si čuvar, a ne gospodar ove crkve što je pravilo koje se može primijeniti na svakog svećenika, poručio je opat Zielinski.

Također, čestitku je uputio gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel. Dosadašnjem rektoru, mons. Ivoslavu Liniću, zahvalio je na suradnji, a vlč. Matičiću zaželio da se ista suradnja nastavi. Izrazio je zadovoljstvo upoznavši se s diplomatskim iskustvom novog rektora kazavši kako će to iskustvo dobrinijeti još jačem razvijanju multikulturalnosti u gradu na Riječini. Novom rektoru riječki gradonačelnik uručio je prigodan dar, srebrnjak s likom sv. Vida.

Ispred vjernika koji se okupljaju u riječkoj prvostolnici dobrodošlicu vlč. Matičiću zaželio je Kruno Peljhan, dok je ispred katedralnog zbora „Cantores Sancti Viti“, to učinio Želimir Cvitanović. Novi rektor Katedrale zahvalio je svima, osobito nadbiskupu Devčiću na povjerenoj mu službi te je pozvao vjernike i katedralni zbor na suradnju riječima: „Računam na vas i nastavljamo zajednički ovaj put koji nam je Gospodin odredio!“

Među brojnim uzvanicima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj, bila je veleposlanica i dugogodišnja ravnateljica Državnog protokola prof. Milada Privora, poseba  izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske. Također, ovim povodom na adresu Riječke nadbiskupije pristiglo je mnogo čestitki, među njima: predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, kardinala Beniamina Stella, prefekt Kongregacije za kler i sjemeništa u Vatikanu s tajnikom i osobljem Kongregacije te brojnih biskupa iz Hrvatske i inozemstva.

Vlč. Matija Matičić rođen je 22. 1. 1981., a za svećenika zaređen 28. 6. 2005. Uz službu biskupskog vikara za pastoral Riječke nadbiskupije, dekret za župnika župe  sv. Nikole biskupa dobio je 12. 7. 2006. Specijalizirao je i magistrirao međunarodne odnose i diplomaciju na Fakultetu međunarodnih odnosa i diplomacije “Dag Hammarskjöld”, katedri za Bliski Istok u Zagrebu. Vanjski je suradnik savjetnik Veleposlanstva Republike Hrvatske u Državi Izrael za pitanja Holokausta i međureligijski dijalog. Dana 26. 3.2 014. obranivši specijalistički rad na temu: “Pregovori Izraela i Palestine od 1991.-2013.” postao je magistar specijalist međunarodnih odnosa i diplomacije te je nastavio doktorski studij iz istog područja.Diplomatski praktikum obavio je u Kuvajtu pod vodstvom apostolskog nuncija nadbiskupa mons. dr. Petra Rajiča.