Terezijin ‘mali put’ za rješavanje velikih problema

Župljani župe sv. Terezije od Djeteta Isusa na Podvežici proslavili su u četvrtak 1. listopada blagdan svoje nebeske zaštitnice. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić.

Govoreći o svetici i njenom životu, istaknuo je vjerničku ulogu njezine mnogobrojne obitelji. “O očevoj pobožnosti Terezija je zapisala: ‘Dosta mi je bilo promatrati mog oca kod molitve pa da vidim kako se mole sveci.’ A kad je za vrijeme majčine bolesti sa sestrama molila jutarnju molitvu, bila je žalosna što i majka s njima ne može moliti. Dakako, smrt majke, koja je umrla kad Tereziji nisu bile ni četiri godine, teško ju je pogodila i ona je otad svom dušom čeznula da se što prije pridruži svojim sestrama u karmelu. Ta joj se želja ostvarila kao petnaestogodišnjakinji.”

Terezija ne bi postala redovnica, a možda ni svetica, da nije rođena i odgojena u istinskoj kršćanskoj obitelji, koja je u potpunosti živjela u skladu s evanđeljem, do te mjere da je Crkva Terezijine roditelje kao bračni par proglasila svetima, poručio je nadbiskup. Ta činjenica osobito je važna u ovo vrijeme kada se u Rimu održava druga biskupska sinoda o obitelji i kada u Riječkoj nadbiskupiji slavimo produženu Godinu obitelji. “Danas smo svjedoci duboke krize braka i obitelji. Ta kriza pogađa ne samo supružnike nego i djecu i cijelo društvo. Zbog toga Sveti Otac neprestano upozorava na to da obitelji treba posvetiti i u Crkvi i u društvu posebno pozornost i brigu.”

Dodao je kako pape na to desetljećima upućuju, te je veoma teško prenijeti vjeru i djecu odgojiti u kršćanskom duhu, ako obitelj ne živi kršćanskim životom. Zbog sve većeg izostanka obiteljske podrške i pomoći u vjerskom odgoju djece, svećenici se i vjeroučitelji osjećaju bespomoćnima i frustriranima, kazao je propovjednik.

U nastavku je poručio da po uzoru na želju sv. Terezije da uvijek bude malena, kako bi tako bila „u srcu Crkve svoje majke ljubav“, papa Franjo predlaže taj Terezijin „mali put ljubavi“ kao način rješavanja velikih svjetskih, posebno ekoloških, političkih i društvenih problema. U tom smislu u svojoj enciklici Laudato si’ piše: „Sveta Terezija iz Lisieuxa poziva nas da se vježbamo u malom putu ljubavi, da ne propustimo prigodu da kažemo lijepu riječ, uputimo osmjeh ili učinimo bilo koju gestu koja širi mir i prijateljstvo. Cjelovita ekologija sastoji se i od jednostavnih svakidašnjih gesta, kojima prekidamo logiku nasilja, iskorištavanja i sebičnosti. U protivnom, svijet pretjerane potrošnje u isti je mah svijet zlostavljanja života u svim njegovim oblicima. Ljubav, prepuna malih gesti uzajamne brige, odnosi se također na civilni i politički život, i očituje se u svim djelovanjima kojima se nastoji graditi bolji svijet. Ljubav prema društvu i zauzimanje za opće dobro vrsni su oblici ljubavi, koji se ne tiču samo odnosa među pojedincima nego i ‘društvenih, ekonomskih i političkih odnosa (makrorazina) /Benedikt XVI, Caritas in veritate, br. 2/. Zato je Crkva predložila svijetu ideal ‘civilizacije ljubavi’“ (Lautato, br. 231).

Također, spomen sv. Terezije od Djeteta Isusa od strane pape Franje nalazi se u njegovoj poruci za ovogodišnji Svjetski misijski dan, koji se ove godine slavi u nedjelu 18. listopada. Posebnost je ovogodišnjeg Svjetskog dana misija u tome što se ove godine navršava pedeseta obljetnica dekreta Drugog vatikanskog sabora Ad gentes, o misijskoj djelatnosti Crkve, koji je potaknuo snažni misijski zamah u Crkvi. U svezi s time Papa opet aludira na Terezijin „mali put ljubavi“ i piše da je misija velika ljubav prema Isusu Kristu i, istodobno, velika ljubav prema njegovu narodu. Znamo da Terezija nije išla u misije, ali je misionaraka bila molitvom i trpljenje. Rekla je da joj je Isusu obećao dati duše samo po križu, poručio je nadbiskup.

Osvrnuo se na 75. obljetnice posvete crkve sv. Terezije od Djeteta Isusa (posveta je bila 8. XII. 1940.) koju je izgradio mons. Adam Muchtin. On je bio tihi i skromni radnik u vinogradu Gospodnjem. Više je govorio djelima nego riječima. Bio je umjetnik i graditelj, ali nadasve svećenik. Bio je čovjek i svećenik velikih mogućnosti, ali se pritom držao riječi sv. Pavla: „Kad bih imao dar prorokovanja i znao sva otajstva i sve spoznanje, i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premještao, a ljubavi ne bih imao – ništa sam“ (1Kor 13, 2). Zato je Muchtin izabrao i slijedio „mali put“ sv. Terezije, na koju su također spomenute riječi sv. Pavla imale odlučujući utjecaj, rekao je nadbiskup.

Zaključujući propovijed istaknuo je da je i Muchtin je poput sv. Terezije, i uz pomoć njezina zagovora, htio biti u srcu Crkve. Sv. Terezija mu je sigurno svojom molitvom iz neba pomagala da spozna kako ljubav daje pravu vrijednost svemu što činimo i jesmo, i da ustraje na njezinu malom putu poniznosti i ljubavi, kojim je ona prije njega prošla. On joj se odužio izgradivši joj u čast ovu crkvu i potičući mnoge da slijedi njezin „mali put“ kojim je on sam ispred svih hodio, zaključio je nadbiskup Devčić.

Ovim misnom slavlje službeno je otvoren Znanstveni skup posvećen mons. Adamu Muctinu koji se u petak 2. listopada održao u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci.