Permanentna formacija mlađih svećenika Riječke metropolije

Svećenici Riječke metropolije do 10. godine svećeništva okupili su se u utorak 17. i srijedu 18. studenog u Domu pastoralnih susreta u Lovranu na redovnoj permanentnoj formaciji. Tema susreta bila je posvećena pastoralu obitelji i Godini milosrđa. O zaključcima redovite biskupske sinode u Rimu i njihovoj primjeni na konkretnu pastoralnu zbilju govorio je doc. dr. sc. Nikola Vranješ. Govoreći o zaključcima kazao je kako je obitelj temeljna stanica čovječnosti, domaće svetište Crkve. Crkva živi u obiteljima. Crkva poziva obitelji da budu na putu trajnoga praštanja, uvijek novoga počinjanja. Društvo sve manje podupire obitelj. Opasnosti za obitelj su individualizam, jačanje kontraceptivnog i abortivnog mentaliteta u svijetu, gender ideologija, feminizam itd. U krizi je poimanje čovjeka. Obitelj je ugrožena ekonomski i demografski. Širi se globalizacije indiferentnosti prema obitelji. Nastaje kultura zaborava prema starijim osobama. Kod mladih je problem afektivne nezrelosti. Predavač je istaknuo da je ključ problema braka i obitelji nezrelost osoba, krhkost i narcisoidna afektivnost. Sinoda je potvrdila nauka Crkve o braku i obitelji. Pitanje nerazrješivosti braka je pitanje Boga koji je nerazrješiv u svojeme jedinstvu. Nerazrješivost je dar, a ne teret. U našem pastoralnom djelovanju potrebno je isticati istinu i ljepotu života braka i obitelji. Predavač je istaknuo da se puno progovara o milosrđu, jer prva istina crkva je Kristova ljubav. Sinoda poziva na pastoralno obraćenje. Potrebno je mijenjati način govora o obitelji i obiteljima. Riječ je o novom stilu i jeziku. Potrebno je govoriti o krepostima koje su važne za bračni i obiteljski život. Obitelji su pozvane pristupiti odgovornom roditeljstvu i prirodnim metodama planiranja začeća. U župi je od osobite važnosti djelovanje bračnoga para koji će biti podrška drugim parovima i obiteljima. Nakon predavanja uslijedila je diskusija, pri čemu su svećenici mogli govoriti o poteškoćama s kojima se susreću na terenu.

Nakon teorijskog dijela pitanja braka i obitelji, u popodnevnom programu na rasporedu je bilo predstavljanje modela rada s obiteljima u župi na temelju talijanskoga modela „Nova evangelizacija obitelji“. Model su predstavile djelatnice Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije Vedrana blašković i Željka Frković. O radu Ureda kratki pregled je dao voditelj Ureda mons. Ivan Nikolić. Model rada s obiteljima koje se sastaju po kućama temelji se na 7 točaka. Susret počinje sa molitvom hvale i zahvaljivanja, nastavlja se sa dijeljenjem vjere na temelju pitanja: Što je Isus učinio za mene ovaj tjedan? i Što sam ja učinio/la za Isusa ovaj tjedan?. Treća točka se sastoji u slušanju Riječi. Nakon molitve Duhu Svetome, slijedi Božja Riječ i tumačenje. Naime, parovi okupljeni na susretu slušaju snimku župnikovog razmatranja na nedjeljnu Božju Riječ. Nakon slušanja slijedi odjek na Riječ, četvrta točka, koja se temelji na pitanju: Što je meni osobno ova Božja Riječ poručila danas, sada? Nakon odjeka, slijede obavijesti iz župe. Riječ je o obavijestima koje se tiču zajednice obitelji i župne zajednice. Te obavijesti župnik pošalje paru koji je odgovoran za vođenje susreta. Susret je slavljeničkog karaktera, pa je među pojedinim dijelovima, predviđen prostor za pjesmu. U završnom dijelu susreta slijedi zagovornička molitva, za potrebe crkve, župe, raznih ljudi koji su nam u srcu, potrebitih itd. Susret završava molitvom za prisutne, da se ostvari kršćanska ljubav koja posreduje s nježnošću i snagom za svoje bližnje u zajednici, te molitvom Oče naš.

Drugi dan permanentne formacije bio je posvećen Godini milosrđa. O pripremi i predstavljanju Godine milosrđa na temelju papine bule „Misericordiae vultus“ – „Lice milosrđa“ govorio je krčki biskup  mons. dr. sc. Ivica Petanjak. Biskup je govorio o karakteristikama Jubilarne godine koja je prožeta slavljem, obvezuje sve i ima društvenu dimenziju. Nositelji Godine milosrđa su svećenici. Svećenici su pozvani vratiti se na vlastiti izvor, a to je svećeničko ređenje, dok su laici pozvani vratiti se na sakrament krštenja. Biskup je pozvao svećenike da dopuste Bogu da radi na njima. Biskup je upozorio na opasnost aktivizma, kada je važnije djelovati kao svećenik, nego biti svećenik. Naši projekti u Godini milosrđa trebaju obznanjivati milosrđe. Isus nas poziva da budemo kao Otac, milosrdni poput Oca, da ne osuđujemo, nego praštamo. Uz tjelesna i duhovna djela milosrđa, biskup je podsjetio na zlatno pravilo iz Mt 25, 40: „Što god učiniste jednome od moje najmanje braće, meni učiniste.“ U središtu Godine milosrđa je sakrament pomirenja. Pozvani smo graditi civilizaciju ljubavi, jer ona će jedina ostati. Nakon predavanja, uslijedila je rasprava, pri čemu je biskup upitao svećenike: „Kako biste vi osmislili Godinu milosrđa“.

U popodnevnom dijelu na programu je bila tema: Sakrament ispovijedi u Godini milosrđa s osvrtom na nauk pape Franje, te kako potaknuti ljude na sakrament ispovijedi? Predavanje je održao dr. sc. Richard Pavlić. Predavač je istaknuo važnost sakramenta pomirenja pozivajući se na riječi pape Ivana Pavla II.: „Tamo gdje zamire sakramentalna ispovijed, zamire i Crkva.“ Važno je u ispovijedi poštivati 2 stvari: odredbe Crkve i raspoloživost penitenta. Važno je prihvaćanje Boga i istina. Predavač se osvrnuo na model ispovijedi kardinala Martinija koji se sastoji od confesio laudis, confesio vitae i confesio fidei: Na čemu mogu Bogu zahvaliti od moje zadnje ispovijedi?, Što bih volio da se u mojemu životu od zadnje ispovijedi nije dogodilo?, te sama priprava za primanje Božjega oprosta. Predavač je istaknuo važnost pokorničkog bogoslužja, pri čemu treba isticati pozitivni aspekt ispovijedi. Potaknuti ljude na ispovijed svećenici mogu tako da se i sami ispovijedaju. Zbog učinka sakramenta važna je raspoloživost i onoga koji prima i onoga koji dijeli sakrament. Predavač je govorio i o važnosti duhovnog vodstva.

Uz odgojno-obrazovni dio formacije, svećenici su imali i duhovni dio: zajedničku molitvu iz časoslova, svetu misu i klanjanje. Susret je bio prilika i za međusobno druženje.

Na susretu svećenika prvoga dana sudjelovali su riječki metropolit i nadbiskup mons. dr. sc. Ivan Devčić i mons. dr. sc. Mile Bogović, biskup gospičko-senjski, a drugi dan na susretu je sudjelovao mons. dr. sc. Ivica Petanjak, biskup krčki.

Permanentnu formaciju svećenika organizirao je Metropolitanski pastoralni institut u Rijeci.