Papa Franjo napravio ekumenski korak bez presedana u povijesti

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s riječkim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Devčićem, ljubljanskim nadbiskupom i metropolitom Stanetom Zoreom te drugim biskupima i svećenicima, predvodio je u nedjelju 30. kolovoza u Trsatskom svetištu svečano euharistijsko slavlje u povodu  proslave 300. obljetnice krunjenja čudotvorne slike Majke Božje Trsatske.

Kardinal je mnogobrojne vjernike podsjetio na povijest svetišta kojega s punim pravom nazivaju hrvatskim Nazaretom istaknuvši kako je upravo u Nazaretu, živeći u Svetoj obitelji, Isus posvetio ljudsku obitelj kao od Boga željenu temeljnu stanicu ljudskog društva, mjesto gdje se uči suživotu u različitosti i pripadnosti drugima i gdje roditelji prenose vjeru djeci. Dodao je da je danas potrebno više nego ikada moliti za obitelj i moliti u obiteljima te promicati, čuvati i štititi ustanovu obitelji, jer bez obitelji kulturni opstanak čovječanstva bio bi u opasnosti. Bračna i obiteljska veza ozbiljna je vrjednota za svakoga, ne samo vjernikem, istaknuo je kardinal.

„Dragi mladi vjernici, poslušajte što vama poručuje papa Franjo: ‘U današnjem svijetu postoje oni koji kažu da je brak ′izvan mode′. Je li doista tako? – pita Papa i nastavlja – U kulturi relativizma i prolaznosti, mnogi govore o važnosti ′uživanja′ u trenutku. Kažu da nije vrijedno obvezati se na cijeli život, odlučiti konačno, ′zauvijek′, jer ne znamo što sutra donosi. Molim vas da umjesto toga budete revolucionari, da plivate protiv struje. Da, tražim od vas da se pobunite protiv kulture koja sve vidi kao privremeno i koja u konačnici vjeruje da ste nesposobni za odgovornost, da ste nesposobni za pravu ljubav’ (Obraćanje volonterima Svjetskog dana mladih, Rio de Janeiro, Brazil, 28. srpnja 2013.).“

Trsatsko svetište hodočastio je i blaženi Alojzije Stepinac koji se utjecao Majci Božjoj i u svetištu ostavio spomen-pločicu zahvalnicu, rekao je kardinal. „U slučaju blaženog Alojzija Stepinca, predstavljen čudesan događaj već je ispitan na Liječničkom vijeću Kongregacije za proglašenje svetih (21. ožujka 2014.) i na Kongresu konzultora teologa iste Kongregacije (3. lipnja 2014.). Možemo reći da je radno proces pri Svetoj Stolici gotovo završen s pozitivnim zaključkom, još samo predstoji sud Kardinalske komisije i službeno proglašenje Svetog Oca.“ U nastavku se osvrnuo na nedavne prigovore srpsko-pravoslavnog patrijarha Irineja o postupku kanonizacije  u čijem pismu proizlazi da Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi nisu dovoljno jasni argumenti po kojima je blaženi Alojzije svet. Kardinal Bozanić je istaknuo kako papa Franjo predlaže formiranje Radne skupine sastavljene od katoličkih i pravoslavnih stručnjaka koja će zajedno preispitati ta njima sporna pitanja glede osobe kardinala Stepinca, kao i ratne događaje vezane uz odnose Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu po kriterijima cjelovite istine.  Time se Sveti Otac odlučio na jedan poseban, gotovo neočekivan ekumenski korak, bez presedana u povijesti. Papa Franjo želi da Srpska Pravoslavna Crkva upozna naše argumente zašto je kardinal Stepinac svet te da se i sama njegova kanonizacija dogodi u boljem ozračju odnosa tih dviju Crkava, istaknuo je kardinal Bozanić. „Znamo da svaka Crkva ima vlastiti i autonomni sustav kanonizacije. Stoga je važno naglasiti da Srpska Pravoslavna Crkva ne ulazi u sam proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. Ono što je učinjeno ne će se više preispitivati, nema nikakve revizije procesa. Možemo reći da je sam proces za proglašenje svetim blaženog Alojzija došao gotovo do svog kraja. Nadalje, htio bih naglasiti da papa Franjo ne želi odustati od kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca jer je i osobno uvjeren u njegovu svetost.“ Kanonizacija kardinala Stepinca pomoći će da se bolje upoznaju cjelovite istinu iz tog tragičnog razdoblja naše povijesti, kako bi se raskrinkali mitovi koje su proizvodile ideologije komunizma i jugoslavenstva, generirajući stalne napetosti, podjele i unutarnje neprijatelje, rekao je kardinal. Istaknuo je nužnost objektivnog prečitavanje međuetničkih i međukonfesionalnih odnosa na ovim prostorima. Zaključujući propovijed pozvao je okupljene na molitvu za mir u svijetu, za one koji trpe posljedice rata, osobito u Ukrajini i na Bliskom Istoku,  za sve izbjeglice i prognanike da naiđu na otvorenost i razumijevanje u Europi i svijetu.

Visoka obljetnica krunidbe slike: „Majke Milosti“, koju je papa Urban V. darovao Trsatskom svetištu 1367. godine, a naslikao ju je osobno sv. Luka Evanđelist, privukla je na Trsat mnogobrojne hodočasnike iz Hrvatske i Slovenije, ali i predstavnike državne i lokalne vlasti. Svečanost se održala pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora kao i 1715. godine. Slika je zbog štovanja koje joj iskazivano, okrunjena zlatnom krunom 8. rujna 1715. godine. Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa.
Također, Sveti Otac već u 15. st. dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima. Stoji na glavnom oltaru kojega ophode i pred kojom se mole svi koji hodočaste ovo svetište, a i iz crkve se iznosi prilikom raznih procesija, kao npr. na blagdan Gospe Trsatske ili Velike Gospe.