Na Trsatu predstavljena knjiga o 500. obljetnici nastanka franjevačke provincije Bosne-Hrvatske

U Kapeli zavjetnih darova na Trsatu predstavljena je u četvrtak 10. prosinca knjiga trsatskog franjevca prof. dr. o. Emanuela Hoška „Nastanak zapadnohrvatske franjevačke pokrajine Bosne-Hrvatske prije 500 godina“. Riječ je o zborniku koji je nastao kao plod Znanstvenog spomen-skupa, održanog 11. rujna 2014. godine na Trsatu, prigodom 500. obljetnice nastanka franjevačke provincije Bosne-Hrvatske. Tom prilikom nastupilo je deset predavača koji su svoja izlaganja priredili za tisak.
Izdavači zbornika, Franjevački samostan na Trsatu i Naklada Kvarner, potrudili su se da ovo djelo vrlo brzo ugleda svjetlost dana te na taj način upoznaju širu javnost o cjelovitom prikazu nastanka Vikarije, odnosno Provincije, Bosne-Hrvatske prije pet stoljeća u vrijeme njezinog nastanka 1514. kada su u njezin sastav stupili samostani izvan od Turaka osvojene Bosne, među kojima je središnji bio onaj na Trsatu. Godine 1688. Provincija prvotno mijenja ime u Kranjsku provinciju sv. Mihaela, a kasnije i u Hrvatsko-kranjsku provinciju Sv. Križa, kako se nazivala sve do 1900., kada je njezin hrvatski dio ušao u sastav novoosnovane Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Govoreći o tekstovima objavljenima u Zborniku, koji razjašnjavaju nastanak Vikarije i opće društveno i crkveno stanje prije pet stoljeća, prof. dr. Ines Srdoč – Konestra, dekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci, osvrnula se na širi povijesni kontekst kraja 15. i početka 16. stoljeća, vremena u kojima nastaje Provincija, odnosno razdoblja obilježenog najezdom Turaka te iseljavanju čak trećine hrvatskog stanovništva s područja Bosne, a s njima i brojnih franjevaca. S naglaskom na tekstovima o arhitektonskom nasljeđu s područja Krbave i Sjevernog Jadrana, na njezino izlaganje osvrnula se kolegica s fakulteta prof. dr. sc. Marina Vicelja, pobliže publiku upoznavši s bogatim kulturnim blagom trsatskog samostana koje je u početcima Bosne-Hrvatske sabrano na Trsatu. Ovom prilikom izdvojila je relikvijar Barbare Frankopan, kip Gospe Slunjske i Lekcionar Bernardina Splićanina.
U ime izdavača, Franjo Butorac pohvalio je fra Hoška, kao najzaslužnijeg za održani spomen-skup i nastali Zbornik, naglasivši kako je u samo godinu i pol zaslužan za objavu četiri knjige.