Misionarke s ‘kraja svijeta’ posjetile Riječku nadbiskupiju

Život “na kraju svijeta” mogla bi se geografski opisati Auki biskupija u kojoj djeluju hrvatske misionarke s. Augustina Nikolić i s. Ruža Raič koje su nedavno stigle u Hrvatsku gdje će provesti ljeto i u rujnu vratiti se u misiju na Salomonske otoke. U domovini će obići mnoge župe, samostane i zajednice te posvjedočiti svoje misijsko poslanje. Najprije su boravile u Riječkoj nadbiskupiji gdje su se u petak 11. srpnja u Nadbiskupskom ordinarijatu susrele s riječkim nadbiskupom mons. dr. Ivanom Devčićem.

U pratnji misionarki bile su s. Renata Vugdelija iz Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Rijeci te misijska suradnica Riječke nadbiskupije Andreja Škarabot Kunštek. Nakon razgovora s nadbiskupom sestre su posjetile biskupskog vikara vlč. Matiju Matičića s kojom su sudjelovale u molitvi u kapeli Nadbiskupskog ordinarijata, a u večernjim satima posjetile svetište Majke Božje Trsatske. Tamo su na misi vjernicima posvjedočile svoje misijsko poslanje.

Oduvijek im je želja bila poći u misije i svoj život staviti na službu bližnjemu. S. Augustina Nikolić u župi Buma u Auki biskupiji je četiri godine, dok je s. Ruža Raič dvije. Biskupija ima preko 30 000 vjernika i 12 župa u kojima djeluju domaći svećenici, rekle su sestre. Dodale su kako u većini župa djeluju domaće sestre, dok u župi Buma hrvatske misionarke pomažu u ambulanti i Pastoralnom centru za izobrazbu katehista. Osim izobrazbe katehista, sestre djevojkama koje nemaju završenu srednju školu pružaju izobrazbu u vidu tečajeva šivanja i kuhanja. Biskupija se prostire na velikom području i do pojedinih župa teško se dolazi. Tamo gdje se ne može automobilom, može barkom. Većinom se pješači ili do udaljenijih mjesta putuje velikim kamionima jer osobnih automobila, kao ni autobusa, nema, poručile su misionarke.  Salomonsko otočje ima 1000 i tek ih je pola naseljeno. Onima koji žive u šumama ili bušu, pješači se malim stazama koje, s obzirom na bogatu vegetaciju, često znaju biti i zarasle rastinjem ukoliko se ne krče, opisuju hrvatske misionarke.

U nastavku dodaju kako je katolika tek 19%. Ostalo su anglikanci, njih preko 40%, te pripadnici drugih vjera. Katehisti u svom radu imaju puno posla jer je još uvijek poganski utjecaj vrlo snažan. Oni koji su vjernici, duboko su u vjeri, no problem su vračevi kojih je puno i snažno utječu na narod, upozoravaju misionarke. S druge strane, bolesnici o kojima se brinu, s vjerom hrabro nose svoju bolest i njihova svjedočanstva jačaju i sestre u vjeri. Narod ovog dalekog otočja jako drži do obiteljskih vrijednosti, posvjedočile su i kao primjer navele da u slučaju smrti majke na porodu, dijete prihvaća neki drugi član obitelji. Također, obitelji u prosjeku imaju osmero djece. Vrlo su povezani i pomažu jedni drugima, istaknule su. Mjesno stanovništvo ih je dobro prihvatilo jer su svjesni da im sestre žele pomoći. Ponekad mi više učimo od njih o zajedništvu i radosti, kazale su sestre dodajući kako se mještani Auki biskupije raduju svakom novom životu i dijele svoju neimaštinu s drugima.

Uz njih, u Bumi djeluje i misionarka s. Jasna Plavac koja je ovim putem poslala pozdrave ‘svojim Riječanima’. Misionarke će duhovne vježbe obaviti u Splitu i ukoliko bude vremena obići Porečku i pulsku biskupiju, pojedine župe u Bosni i Hercegovini te svoje obitelji.

Na kraju su istaknule kako nemaju osjećaj da su ‘na kraju svijeta’ te da se na Salomonski otocima osjećaju kao kod kuće. Biti misionar znači biti poslan drugima, poručile su i  zahvalile dobročiniteljima za sve naočale koje su nedavno dobile i podijelile potrebitima, te osobito na molitvama. U pojedinim trenucima mislimo da smo u bezizlaznoj situaciji i onda osjetimo kao da Duh Sveti nad nama lebdi i daje nam snagu. To su vaše molitve i dalje vam se u njima preporučamo, poručile su s. Augustina Nikolić i s. Ruža Raič.