Sveta Tri Kralja hode po Kastvu

Uoči blagdana Bogojavljenja, u  nedjelju 5. siječnja nakon  mise dio članova klape Kastav tradicionalno su se obukli u Sveta Tri Kralja i na terasi časnih sestara Kćeri Božje Ljubavi, a ispred župnog ureda Sv. Jelene Križarice u Kastvu koledvanjem poželjeli ‘svako dobro u novoj godini župniku Franji Jurćeviću, svim župljanima, Kastavcima i svim ljudima dobre volje.’

 Terasa časnih sestara bila je pretijesna za sve koji su željeli čuti koledvanje (pjesmu) Sveta Tri Kralja. Župnik, vlč. Jurčević kao domaćin darivao je čestitare ‘dobrom rukom’ i zahvalio na već tradicionalnom dolasku i pjesmi koje je razveselila sve okupljene i prizvala neka stara vremena iz kojih potječe tradicija koledanja. „Koledvanje u Kastvu i na području Kastavštine obnovili smo 1995. godine na blagdan Sv. Tri kralja. Bila je to inicijativa muške klape Kastav i gospodina Milivoja Jelovice, tada predsjednika Kulturno-prosvjetnog društva «Istarska vila» iz Kastva u okviru kojeg je djelovala muška klapa. Od tada pa do danas muška klapa Kastav kontinuirano svake godine ide u koledvarske pohode Kastvom, Kastavštinom ali i šire.“, otkrio je jedan od članova klape kastav i jedan od ‘Tri Kralja’, Saša Matovina. Prema riječima Milivoja Jelovice, posljednji put, prije oživljavanja ovog drevnog narodnog običaja, na području Kastva se koledvalo 1946. godine kada je među koledvačima bio i sam gospodin Jelovica, koji im je pričao o tom običaju te ih uputio u pjesme i običaje koji su tada vladali u toj prigodi, rekao je Matovina.  „Posegli smo za uvježbavanjem prigodnih napjeva, koji su tada pratili koledvanje, odjenuli odore triju kraljeva i pošli put prvih koledvarskih pohoda nakon daleke 1946. godine. Naravno da se nekadašnje koledvanje nije potpuno jednako onom nekadašnjem, jer su današnji kraljevi motorizirani, njihovi pohodi djelom se obavljaju, dakle i uz pomoć automobila. Pješice se obilaze kuće u strogom centru grada Kastva. I darivanje koledvača više nije sasvim jednako: dok su se nekada koledvači darivali uglavnom voćem – lješnjaci, orasi, jabuke, naranče, a rjeđe novcem, danas je stvar upravo obrnuta – uglavnom se daruje novac. No, bez obzira na te razlike u odnosu na nekadašnja vremena i običaje, nastojali smo zadržati njegovu srž pjevajući iste napjeve koji su se i nekada pjevali u Kastvu u toj prigodi te koristeći potpuno jednaku zahvalu koja se i u ta davna vremena koristila kako bi se pozdravilo domaćine i zahvalilo im se na darovima.“, ispričao je jedan Matovina. Za kastavsko područje vezano za koledvanje na blagdan Tri kralja karakteristična su dva napjeva i to: Tri kralji jahahu (narodna) i Koledva koju je skladao pop Andrija Marot Jurjenić u drugoj polovici 19. stoljeća. Koledvu je inače za muški zbor priredio Matko Brajša-Rašan i upravo tu verziju članovi klape Kastav izvode  tijekom koledvanja. 

„Običaj koledvanja koristimo da obiđemo prije svega obitelji svih naših članova klape kako bismo im poželjeli sretnu, zdravu i veselu Novu godinu, a kako svi naši članovi nisu s područja grada Kastva, tako smo bili primorani proširiti ovaj običaj od Kraljevice preko Grobnika i Trsata pa konačno sve do Kastavštine – Kastav, Viškovo, Matulji, Jušići. Redovito posjećujemo dom gradonačelnika grada Kastva (do prije godinu dana bila je to gđa. Sonja Brozović-Cuculić, a danas je to Dean Jurčić), zatim dom Milivoja Jelovice, a svake godine nakon jutarnje mise u podne odlazimo i do našeg kastavskog župnika dr. Franje Jurčevića. Koledvamo u prigodnim odorama koje simboliziraju tri kralja, a uz mene ih nose još dva člana klape. Na naše koledvarske pohode krećemo na blagdan Sv. Tri kralja oko 7 sati ujutro i završavamo ih isti dan u večernjim satima, katkada i vrlo kasnim!“, rekao je Saša Matovina.

Odore u kojima članovi klape obilaze obitelji skrojila je i sašila časna sestra Bonifacija.