Predsjednik: papa Franjo me čini sretnim

– Predsjedniče,  po čemu ćete vi osobno pamtiti 2013. godinu? 

2013. godina će prvenstveno biti upamćena po činjenici da je  Hrvatska ušla u EU,  to je veliki događaj,  važan događaj. On nije samo formalne naravi,  nego je zapravo priznanje Hrvatskoj da je ispunila visoke standarde za uopće postati članom europske obitelji. S druge strane vidimo šest mjeseci nakon ulaska u Europsku uniju,  kao da smo nekako napustili neke zasade na kojima smo postali članica EU.  No,  mislim da su se neka nesnalaženja u reformama, pa i neki oblici netolerancije ipak dio nekog ciklusa koji je prirodan,  određena oscilacija,  ali ukupno će trend biti pozitivan za Hrvatsku.

– Čini mi se kao da je ova godina bila i godina sukoba u društvu, nedostatka dijaloga? 

Rasprave same po sebi nisu štetne, ako se vode u jednom tolerantnom duhu,  međutim vidjeli smo da je bilo puno isključivosti,  grubih riječi,  neodmjerenosti, i nadam se da takvog stila razgovora u novoj godini neće više biti. 

– Koji su po vama razlozi,  da unatoč različitostima ne možemo razgovarati koristeći silu argumenata,  nego nažalost u mnogim slučajevima su mnogi radije birali argument verbalne sile? Možda sve veća neimaština ili? 

Pa ja bih rekao da većina ipak može razgovarati, netolerancija ili čak i mržnja nisu opća pojava. Nažalost postoji jedan određeni krug ljudi koji su glasni,  koji su interesantni medijima,  koji se služe neprimjerenom retorikom,  u nekim apsketima ona čak nije ni ljudska,  no mislim da većina ne postupa tako. Držim kako mi možemo i znamo raspravljati o teškim pitanjima na jedan tolerantan i razuman način i želim da tako razgovaramo o svim problemima. Problema i rasprava je bilo i uvijek će ih biti,  samo o nama ovisi hoćemo li te rasprave voditi tolerantno,  pa onda i produktivno ili svađalački, ratnički, sa puno mržnje,  a onda takva rasprava ne daje rezultat nego produbljuje probleme. Gospodarski problemi,  siromaštvo sigurno izazivaju nezadovoljstvo kod ljudi, ali činjenica određenog nezadovoljstva politikama i strankama stvara novi prostor u koji sada ulaze i neki novi subjekti što je samo po sebi opravdano,  a neki traže svoj prostor koji nije baš u demokratskom duhu. 

– Iako je vrlo nezahvalno govoriti o sebi,  kako komentirate da ste po svim anketama najpopularniji političar u zemlji uvjerljivo vi.  Zašto je to tako,  što mislite? 

Ne govoreći o vlastito radu,  o tome će građani reći što misle na idućim izborima, nastojim djelovati pomirdbeno,  nastojim ostvariti ono što jest duh Ustava, a to je uloga Predsjednika kao interaktivnog faktora i da s puno strpljenja sasluša i one koji ne misle isto. To je vrlo važno i vjerujem da to građani cijene. 

– SDP će vas podržati kao starog kandidata za novi mandat na Pantovčaku? 

Vjerujem da ću uz podršku SDP-a imati i podršku drugih stranaka, upravo zato što Predsjednik jest nadstranački,  očekujem da će biti više stranaka, i ne nužno samo iz koalicije koji će podržati moju kandidaturu. 

– Ajmo malo o papi Franji.  Papa Franjo se u kratkom vremenu nametnuo u ovom svijetu kroz autoritet ljubavi i milosrđa? 

Imao sam sreću do sada dva puta susresti papu Franju. Prvo sam bio na svečanosti kada je preuzimao dužnost,  tada smo se kratko susreli i popričali,  no,  kasnije sam bio i u službenom posjetu Papi. Zaista sam izašao vrlo zadovoljan poslije tog razgovora. Papa je jedna vrlo topla osoba,  neposredna,  fokusiran upravo na ono,  ako smijem kao agnostik to tako primijetiti,  na ono što i ja vidim kao bit vjere,  a  to su duhovna pitanja, na dobrotu,  na ljudske probleme,  na poštovanje čovjeka,  zaista sam bio posebno zadovoljan nakon tog susreta. I još bih nešto rekao,  mislim da je isto tako važno reći kako je papa Franjo iza sebe jedno mnoštvo ljudi koji su okrenuti duhovnost i žele malo drugačije staviti naglasak na neke stvari. I zato sam stvarno sretan. 

– Nedavno je objavljena poruka pape Franje povodom Svjetskog dana mira 2014. “Bratstvo – temeljni put za mir.” Papa Franjo tu ističe kako je nužno u Crkvi odgojiti miroljubive ljude. 

Imao sam čast i zadovoljstvo dobiti tu poruku od  Nuncija,  poruku sam pročitao i zaista je riječ o jednoj plemenitoj poruci i volio bih da svi prihvatimo temeljnu ideju te papine poruke o mirotvorstvu. 

 

– Za Božić ste bili na misi? Premijer  je došao u Rijeku? 

Ja sam bio na misi kod kardinala Bozanića,  i kardinal je zaista imao jedan vrlo dobar duhovni nagovor,  bez politike kao što su neki možda očekivali,  priželjkivali,  vjerujem da kao što sam se ja ugodno i dobro osjećao u zagrebačkoj katedrali,  da se tako i premijer Milanović osjećao kod vas u riječkoj katedrali. Osobno poznajem nadbiskupa Devčića, tako da nisam ni očekivao da nešto neće biti dobro. Mislim da su tu poruke bile dobre i da je to,  ako hoćete,  jedan dobar pristup i za odnose Crkve i države. 

– Iako se nažalost katkada dogodi da se s oltara upućuju neke neprimjerene poruke koje nemaju doticaja  s evanđeljem od toga dana,  ne može se zanijekati Crkvi svo dobro koje čini u društvu tijekom čitave godine? 

Ja se s time slažem,  mnogo dobra se čini,  ne mislim da Crkva treba ići zatvorenih očiju, ona kao i svaka druga organizacija,  a posebno zato što je tako snažna ima pravo reći što misli o nekim društvenim fenomenima,  ali to je pitanje Crkve i vjernici će procijeniti je li se nekada ipak pređe u neke  političke poruke. 

– Vjeronauk u školama.  Više od dvadeset godina kao izborni predmet,  ponuđen učenicima i roditeljima na izbor. Možda sam ovdje subjektivan,  ali mnogo iznimnih projekata se dogodi upravo preko vjeronauka,  u organizaciji vjeroučitelja,  od karitativnih akcija,  ekumenskih nastojanja,  upoznavanja različitih,  do uistinu kritičkog promišljanja. Osobno mi se čini da je vjeronauk kao predmet dobro koncipiran,  a eventualno neke teškoće su vezane uz osobu vjeroučitelja.  Kao i uvijek,  o čovjeku ovisi. 

Slažem se s vama.  Gledajte,  to načelno vrijedi za svaki predmet,  pa onda i za vjeronauk. Osim poduke koja je postavljena kroz nastavu vjeronauka, jako je bitno da se njeguje i duh tolerancije, informiranosti o drugima. Kada govorimo o tehničkom aspektu provođenja onda je jako važno da djeca koja ne idu na vjeronauk u osnovnim školama imaju ponuđenu neku alternativu,  kao što je to uređeno u srednjim školama kroz na primjer etiku. Činjenica postojanja vjeronauka koji je tu,  i koji treba, ne smije diskriminirati djecu koja ga ne pohađaju u smislu kao što sam rekao da nisu besposleni po hodnicima. 

– Što vama znači Božić? 

Božić je veliki blagdan,  za vjernike je to vrlo poseban dan,  ali i za one koji nisu vjernici je to veliki dan.  Za mene osobno je to uvijek posebno vrijeme,  Božić je prešao okvire, kako ja to vidim,  samo vjerskog blagdana,  Božić vas uzme,  on nosi univerzalnu poruku, dobrote, ljubavi,  mira,  suživota,  zato ga slave ne samo vjernici,  nego i oni drugi. Božić jest i bit će dio naše tradicije i to je dobro.

– Hvala vam na razgovoru,  želim vam svaki blagoslov u novoj godini. 

Hvala vama,  bilo mi je zadovoljstvo. 

razgovor vodio: Marin Miletić

Skip to content