Počeo trodnevni simpozij o povijesti Provincije Bosne Hrvatske

U Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu u četvrtak, 11. rujna održao se prvi dio simpozija u povodu 500. godišnjice nastanka franjevačke pokrajine Bosne Hrvatske.

Simpozij na Trsatu obuhvatio je povijesne, ali i filološko-kulturološke teme o nastanku i opstanku vikarije te franjevačkom djelovanju nekada i danas. “U analizi stvaranja vikarije Bosne Hrvatske 1514. treba voditi računa o slijedećim činjenicama: da se Hrvatska na prijelazu 15. u 16. stoljeće nalazi stiješnjena između Venecije i Osmanlija. Nije to bilo vrijeme uzmicanja, nego razdoblje najbogatijeg kulturnog života Like i Krbave. S jedne strane imamo vrlo tešku društvenu situaciju i političko rasulo, a s druge blještavilo kulturnih domašaja.”, rekao je u uvodnom izlaganju docent dr. Marko Medved.

Dodao je kako su prije uspostave vikarije franjevci na ovim prostorima zapadne Hrvatske pripadali kako dalmatinskoj (tj. hrvatskoj provinciji), tako i bosanskoj (vikariji Bosni). “Život franjevaca u tim je godinama usko vezan uz širenje opservatizma koji je u Bosni nastao više zbog specifičnosti tamošnje situacije koju su diktirali bosanski krstjani, a manje u ovisnosti s opservatizmom drugih zemalja.” Na prostoru Hrvatskog primorja i zaleđa tada su djelovale Senjska, Krbavska ili Modruška te otočka biskupija, a nakon 16. stoljeća radilo se o jednoj biskupiji prozvanoj Senjska i Modruška ili Krbavska, rekao je Medved. 

“Razvoj franjevaštva na našim prostorima usko je vezan uz hrvatske velikaške obitelji, prije svega Frankopane koji su imali veliku ulogu u širenju franjevaca opservanata na području zapadne Hrvatske, iako su i franjevci konventualci u to vrijeme prisutni an području Krbavske biskupije i frankapanske državine. “U tom sklopu treba voditi računa o patronatu koji su Frankapani vršili prema raznim crkvenim strukturama.”, poručio je predavača.

Dodao je kako su razlozi nastanka vikarije Bosne Hrvatske društvene okolnosti, odnosno nesposobnost komunikacije između franjevaca pod turskom okupacijom i onih na slobodnom teritoriju. “Nakon što su 1527. godine Turci razorili Krbavu i Modruš, Krbavska biskupija doživjela je svoj kraj. Sličnu sudbinu doživjela je i franjevačka provincija Bosna Hrvatska. njezini članovi napuštaju samostane na pograničnom području.” Do sredine 16. stoljeća Bosna Hrvatska je izgubila najveći dio svojih samostana; u Modruškoj biskupiji je sačuvala samostan na Trsatu dok je u Senjskoj biskupiji samostan u Senju. Zauzvrat, gradili su samostane u Sloveniji, Hrvatskom zagorju i prigorju, rekao je Medved.

Bogat program prvog dijela simpozija zaključen je u večernjim satima predstavljanjem prvog prijevoda na hrvatski jezik knjige Franje Glavinića “Povijesni spisi o Trsatu i postanku franjevačke Provincije Bosne Hrvatske”. Drugi dio simpozija održava se u petak 12. i subotu 13. rujna u Ljubljani. Opširniji prilog sa simpozij moći će se pročitati u listopadskom broju mjesečnika za kršćansku kulturu Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije “Zvona”