Liturgija je najintimnije zajedništvo s Bogom
Kategorija:
Vijesti

Nadbiskupijski susret čitača

U subotu 29. studenoga u ordinarijatu Riječke nadbiskupije održan je susret čitača na kojem je sudjelovalo 65 čitača iz 25 župa. Susret je redoviti sastavni dio nadbiskupijskog pastoralnog plana i programa. Moderirao ga je i koordinirao biskupski vikar za pastoral vlč. Matija Matičić. 

Predavanje iz područja: „Liturgija – kao početna inicijativa pastoralnih strategija“, na temu: „Liturgijski čitači – bliži dionici izvršenja Božjeg djela spasenja nad zajednicom koja slavi“, održao je ravnatelj Metropolitanskog instituta u Rijeci vlč. Marijan Benković.

Predavač je istaknuo da je važno dozvati si u svijest neke od temeljnih liturgijskih postavki kako bismo ispravno razumjeli važnost liturgije za cjelokupni život Crkve. Ako u liturgiji Crkve na prvom mjestu promatramo zbilju Kristova otajstva spasenja otvaramo vrata novom pastoralnom pristupu. Uspoređujemo li važnost liturgije za život Crkve s ostalim, također važnim crkvenim djelovanjem, liturgija zauzima prvotno mjesto. „Liturgija, međutim, nadvisuje i pastoral i katehezu i moralnu pouku te ne smije biti upregnuta u postizanje trenutnih korisnosti i potreba. Liturgiju ne slavimo iz potrebe za nečim, nego iz radosti iskazivanja slave Onomu komu jedinom pripada.“

Bit liturgije je Krist i njegovo djelovanje, rekao je predavač. „Dubina liturgije i njezin najuzvišeniji sadržaj jest Kristova nazočnost i njegovo djelovanje koje se u njoj ostvaruje.  Čovjek može prihvatiti ili ne prihvatiti Božje djelovanje. Liturgija je savršeno mjesto prihvaćanja Božjega djelovanja. Liturgija nije mjesto govora o Bogu, već mjesto prihvaćanja Božjega djelovanja.“ Svaki sudionik, a posebno čitači u liturgiji Crkve dionici su Božjeg djela spasenja, rekao je vlč. Benković. „Liturgija Crkve je izvršenje Božjeg djela spasenja nad zajednicom koja slavi. Nigdje čovjek ne može toliko iskusiti Božju blizinu i ljubav kako to može u liturgiji. Današnji čovjek potreban je više nego ikad upravo Božje blizine i ljubavi. Zato je u liturgiji čovjek najbliže Bogu.“

Liturgija je najintimnije zajedništvo s Bogom, istaknuo je predavač dodajući kako u liturgiji čovjek biva obdaren Kristovim zaslugama. Liturgija otvara vjernicima bogatstva krjeposti i zasluga svojega Gospodina, tako da na neki način postaju prisutnima u svako vrijeme te vjernici s njima dođu u dodir i napune se milošću spasenja. Naša ljudska narav u liturgiji biva uzdignuta na narav božanskoga. Preobražavajući nas liturgija u nama nastavlja djelo pobožanstvenjenja, poručio je. „Pobožanstvenjeni imamo udjela u Božjoj slavi. Liturgijsko slavlje, jer slavitelje uvodi u udioništvo u Božjoj slavi, sjedinjuje vremenito s vječnim, prolazno s neprolaznim, dajući svemu novost postojanja. Liturgija je toliko važna u životu Crkve da je neki autori nazivaju ogledalom Crkve. Briga Crkve za liturgiju zapravo je za Crkvu egzistencijalno pitanje: vjernici u liturgiji pronalaze susretište s Kristom i tako postaju Crkvom, zajednicom spasenja.“

Malo što je tako jasan pokazatelj pravoga stanja u Crkvi kao njezino bogoslužje. U bogoslužju se ogledava i pokazuje i vjera Crkve, njezino učenje, njezina disciplina, njezino unutarnje uređenje, angažiranost vjernika laika, stupanj zajedništva, vjernička izgrađenost pojedinaca i zajednice, te se s pravom može reći da je liturgija speculum Ecclesiae, ogledalo Crkve, rekao je vlč. Benković. Istaknuo je da Crkva živi iz liturgije. Kateheza i svi oblici (nove) evangelizacije govore o Kristu i nastoje vjernike približiti Kristu, ali nemaju božansku snagu usadašnjenja Krista u život zajednice vjernika. Stoga Crkva živi iz liturgije (Ecclesia de eucharistia vivit) te nije moguće govoriti o životu Crkve, a zaobilaziti izvor njezine životnosti. Crkva u liturgiji ne djeluje nego se otvara spasenjskome djelovanju da bi, potom, sama mogla u svijetu biti znak spasenja. Liturgija priprema za život, rekao je u nastavku obrazlažući da se životnost liturgije ne mjeri njezinom ‘živošću’ za vrijeme vršenja obreda, nego ponajprije snagom njezina življenja izvan obreda, u stvarnosti života.

U drugom dijelu čitači su postavljali pitanja vezana za predavanje i praksu u našim župama čime se razvila korisna i dublja diskusija. Tom prigodom blagoslovljen je novi misal za novu crkvu u Podhumu kojega su donijeli čitači iz Jelenja.

Sljedeći formacijski susret dogovoren je za subotu 21. veljače 2015., u 10 sati u Nadbiskupijskom ordinarijatu na temu hrvatskog jezika, odnosno stila i načina čitanja. Predavanje će održati prof. dr. Mihaela Matešić, prodekanica na Filozofskom fakultetu – katedre za hrvatski jezik i književnost.

Skip to content