Još uvijek moramo otkrivati tko je bio bl. Alojzije Stepinac

Riječku nadbiskupiju nedavno je posjetio predstojnik Ureda za liturgijsku glazbu, umjetnost i arhitekturu u Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i glavni konzultor u Kongregaciji za kler i sjemeništa, opat dr. Chistopher Zielinski.

Sudjelovao je na središnjem euharistijskom slavlju u povodu proslave sv. Vida te izrazio zadovoljstvo velikim brojem vjernika koji su se okupili na Trgu riječke rezolucije. „Prekrasno je vidjeti kako liturgija ima i popularnu dimenziju. Prilika je to da se na zajedničkom misnom slavlju okupi puno ljudi, među njima i oni koji ne dolaze redovno na mise. Na ovaj slavljenički trenutak okupio nas je Isus.“

Za razliku od Hrvatske, masovne proslave blagdana na otvorenom u SAD-u rezervirane su uz blagdan sv. Patrika koji se slavi 17. ožujka, rekao je opat  Zielinski.  „Veliki broj Iraca živi u SAD-u i organizirane su procesije uz neizostavne nacionalne i simbole sv. Patrika.  Element popularnosti ovog sveca važan je čimbenik za masovnost proslave.“ U nastavku je dodao kako se u toj masovnosti ne smije zaboraviti opasnost od skretanja pozornost s bitnog u proslavi. „Događa se da u tim masovnim okupljanjima mnogi ne vide oltar, ne vide svećenika i gubi se misterij, a time osobni susret s Bogom može biti spriječen.“

Govoreći o utjecaju katoličkih misija i nacionalnih crkava u SAD-u u službi očuvanja identietta naroda, opat Zielinski je poručio kako je uloga Crkve od neizmjerne važnosti za mnoge Europljane. „Mnogi od njih ne govore engleski jezik i okupljaju se u nacionalnim crkvama poput poljskih, hrvatskih, talijanskih itd. Nerijetko ćete u pojedinim gradovima susresti ‘Italiju u malom’,  ‘malu Kinu’ itd.“ Ukazao je na nužnost da se navedena zajednice otvore društvu, kao i da njihova djeca izađu iz tih ‘getoa’ i upoznaju druge nacije. 

„Mislim da će u ovom tisućljeću od presudne važnosti biti kako druge upoznajemo i kako na druge gledamo.  U našem odnosu prema okolini oko sebe vidim tri stajališta: prvi je vrlo negativan i riječ je o alternativi konflikta, sukoba i rata. Suprostavljamo se jedni drugima kao neprijatelji, želimo kontrolirati jedni druge i ne želimo susjede.“ U nastavku upozorava da i druga alternativa ide u negativnom pravcu, u pravcu straha i podizanja zidova i granica među ljudima. „Stavljamo rešetke na prozore i vrata. Okolinu gledamo kao organizirane sile , viruse i bakterije koje nas mogu zaraziti i razboljeti naš identitet, upozorio je. Kao jedini pravi put vidi treću alternativu koja je usmjerena prema međusobnoj komunikaciji i otkrivanju bogatstva u različitosti.  

Granice postoje jer smo ih mi kreirali i za to je kriv i strah od nepoznatog. „Na primjer, kad razgovaram s nekim koga volim i s kime sam dobar, mogu razgovarati tiho i mirno. Gledam tu osobu u oči. Međutim, ako razgovaram s nekim tko mi je neprijatelj, tada nam je glas povišen i držimo distancu. Zbog te distance  drugi su nam udaljeni na svim nivoima i nismo u mogućnosti vidjeti ljude oko sebe.“ Tada dolazimo do ‘začaranog kruga’ jer ako osobu ne vidimo, kako ju možemo upoznati, a ako ju ne upoznam, kako tu osobu možemo poštovati, upozorava opat Zielinski. Dodaje kako je tu zadatak djeci govoriti o važnosti sagledavanja svijeta iz više kutova i nužnosti da čujemo što drugi govore.

KaopredstojnikKongregacijezabogoštovljeidisciplinusakramenatazaliturgijskuglazbu, umjetnostiarhitekturumons. Zielinski ističe nužnost očuvanja tradicionalne glazbe u liturgiji. „Tradicionalna glazba pruža nam mogućnost da se na različite načine izrazimo i slavimo Euharistiju i umjetnosti mora biti dopušteno da se izrazi. Svjetska glazba u službi evangelizacije je dobrodošla ako je u službi Isusa Krista, ali moramo čuvati i tradiciju poput npr. gregorijanskih napjeva, poručio je.

Govoreći o krizi duhovnih zvanja izrazio je zabrinutost da je prisutna u cijelome svijetu. „Moramo moliti za duhovna zvanja, a oni koji su primili taj veliki dar moraju biti sposobni taj dar opravdati i biti dobar primjer društvu i Crkvi. U tome im mora pomoći i naša molitva.“

Riječka nadbiskupija prvim Nadbiskupijskim susretom obitelji otvorila je Godinu obitelji zbog brige za obitelj koja je sve više zanemarena i zbog toga u krizi. Opat Zielinski smatra da su obitelji na Zapadu izgubile nadu u opstojnost obitelji i zbog toga je sve manje djece i brakova. „To su znakovi depresije i straha, jer još jedno dijete donosi ekonomski strah. Ljudi su uplašeni od sutrašnjice ali na dnu tog straha je potreba za dubokom duhovnom obnovom.“ Strah dolazi od nedostatka vjere, poručuje i dodaje kako je za novo tisućljeće potrebno  da kršćani postanu ljudi molitve otvoreni kontemplativnoj dimenziji. „Ako se to ne dogodi tada ćemo sa strahom nastaviti u duhovnom životu.“

Na osobit način i s puno ljubavi i pažnje govorio je o bl. Alojziju Stepincu kao osobi koja bi trebala zauzeti značajniji položaj u životu hrvatskog naroda. „Njegova odgovornost za povijest je proročka i budućnost  Hrvatska može se razumjeti samo ukoliko se razumije Stepinčev odgovor na tadašnji povijesni trenutak. Mislim da još uvijek moramo otkrivati tko je bio bl. Alojzije Stepinac.“, poručio je predstojnik Ureda za liturgijsku glazbu, umjetnost i arhitekturu u Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i glavni konzultor u Kongregaciji za kler i sjemeništa, opat dr. Chistopher Zielinski.