Dijete treba u obitelji osjetiti Božju prisutnost

Gospićko-senjski biskup Mile Bogović predvodio je u utorak, 30. rujna u crkvi sv. Jeronima u Rijeci svečano misno slavlje u povodu proslave zaštitnika župe.

U prigodnoj propovijedi podsjetio je na pečat kojega je sv. Jeronim ostavio na našem području gdje ga je osvojila Riječ Božja. „Ona ga je zahvatila u mjestu Stridonu, za koje ne znamo gdje se nalazi, a u novije vrijeme se pretpostavlja da bi moglo biti oko Klane gdje se nalazi crkva posvećena njemu i gdje su augustinci imali svoja imanja, a gradili su crkvu sv. Jeronima u Rijeci. Stoga i ovu crkvu na osobit način možemo povezani s mjestom rođenja velikog sveca i crkvenog naučitelja.“

 Govoreći o društvenim prilikama u kojima je živio sv. Jeronim, biskup je istaknuo kako je to bio stari svijet, bogat kulturom, a ipak pri kraju. „Na demografski opustošene prostore, na neobrađene njive i pašnjake, u prorijeđene vojničke i radničke redove, dolazili su s istoka ‘drugi narodi’, necivilizirani i grubi, ali puni životne snage i spremnosti prihvatiti svaki rad. Crkva je i dalje ostala uz cijeli narod, bila je svjedok ljubavi prema svijetu i nosilac onog odnosa kojega je Krist izrazio riječima: ‘Žao mi je naroda.’“

Crkva je ušla u rimsku civilizaciju, ali nije umrla s njom, poručio je biskup dodavši kako je i unutar te civilizacije bilo ljudi koje je Crkva odgojila da preko njih oplemeni nove narode. Imala je ona dosta duhovnih velikana koji su svoju snagu crpili, ne u rimskoj civilizaciji, nego poruci Isusa Krista. Jedan od najvećih bio je sv. Jeronim, poručio je biskup Bogović.

Govoreći o vjeri kao o daru, zapitao se u kojoj mjeri su današnje generacije spremne taj dar prenijeti budućim naraštajima. Ovom svijetu treba pomoći i ovaj svijet treba voljeti, za njega se žrtvovati i raditi na njegovu spasenju, poručio je u nastavku. Upozorio je kako današnji naraštaj ne izgleda jak u prenošenju vjere. Kao primjer je naveo susret s prvašićima u Oštarijama tijekom redovne vizitacije župi. „U razgovoru s djecom doznao sam da se nisu naučili prekrižiti od roditelja, nego od vjeroučitelja i svećenika. Dijete treba u obitelji osjetiti Božju prisutnost. Jedan vjernički poklon, jedan vjernički znak križa, duboko će se urezati u djetinju dušu.“

Bog je narodu dao najbolji udžbenik, Sveto pismo u kojemu je sv. Jeronim uočio zdravo sjeme za sve narode i cijeli život  proveo kako bi ga predao narodu u svoj svojoj čistoći. Njegov prijevod Svetog pisma na latinski jezik bio je toliko dobar da je smatran do naših vremena ne samo kao najbolji, nego jedini u cjelosti dopušten i ispravan, rekao je biskup Bogović.

Podsjetio je da je sv. Jeronim puno vremena provodio u katakombama na grobovima mučenika u kojima je gledao snagu zrna koje pada u tamu da bi donijelo mnogo ploda. „Takav je bio i sv. Ivan Pavao II. koji je pozvao sve narode da popišu one koji su bili spremni umrijeti za druge i da njih nasljeduju. Bilo je mnogo mučenika vjere i u našem narodu i moramo ih znati cijeniti. Njima smo sagradili Crkvu hrvatskih mučenika da bude poticaj kako bismo bili jaki u svjedočenju ljubavi prema Bogu i bližnjima.“ Na kraju je vjernike potaknuo da po uzoru na sv. Jeronima najveći dar kojega smo primili do Boga, dar vjere, prenosimo na iduće naraštaje.