Brak pozitivno utječe na kvalitetu života

U povodu obilježavanja Godine obitelji, u subotu 25. listopada u župnoj dvorani župe Sv. Križa na Srdočima za mlade obitelji organizirano je motivacijsko-interaktivno predavanje na temu „Promicanje dostojanstva braka i obitelji“. O temi su govorile djelatnice Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije Vedrana Blašković, dipl.teol. i Željka Frković, dipl. pedagog koje su ovom prigodom predstavile aktivnosti Ureda.

Okupljene su na početku pozdravili župni vikar vlč. Zlatko Ćibarić i župnik vlč. Božo Mićanović koji je istaknuo kako je riječki nadbiskup Ivan Devčić prepoznao aktualni trenutak i godinu posvetio obiteljima koje su sve više u krizi. „Promicanje dostojanstva braka i obitelji“ prvo je u nizu predavanja koje će župa Sv. Križa organizirati, najavio je vlč. Mićanović i zahvalio se bračnim parovima koji su do posljednjega mjesta ispunili župnu dvoranu i na taj način pokazali da im je stalo do očuvanja obiteljskih vrijednosti.

„Ovim predavanjem želimo zajedničkim promišljanjem osvijestiti kako danas možemo živjeti dostojanstvo braka i obitelji.“, rekla je na početku Blašković. Dodala je kako promicanje Evanđelja, Radosne vijesti, a tako i bračnih i obiteljskih vrednota ne ide samo kroz pričanje, nego i djelovanje. Također, promicati vrijednosti možemo samo ako smo ih i sami iskusili, poručila je predavačica.  

Danas, u svijetu materijalizma, gdje se obitelji upućuje kako treba živjeti, kako se treba ponašati, nema povjerenja i vjere u ono što se vidi, za što se moramo potruditi, dati dio sebe kako bi pronašli i osjetili dušu onog drugog, dušu osobe s kojom dijelimo i dobro i zlo, dušu osobe kojoj smo izrekli životno obećanje ‘bit ću uz tebe cijeli život, u situacijama lakim, ali ne brini, bit ću uz tebe i u situacijama kada bude teško’, upozorila je Frković. Dodala je kako i u Obiteljskom zakonu u definiranju braka nedostaje rečenica da je brak uređena životna zajednica žene i muškarca. „Izvan ovog ništa ne piše. Nema tu uvida u osjećaje i osobnost osoba.“ Zbog toga je građanska inicijativa pokrenula referendum da u Ustavni zakon uđe definiranje braka kao uređene zajednice isključivo žene i muškarca, poručile su predavačice.

Govoreći o povijesti, istaknule su kako je Rimokatolička crkva nakon Tridentskog sabora u 16. stoljeću uvela priznavanje brakova sklopljenim pred katoličkim svećenikom. U Francuskoj, dva stoljeća kasnije, kao mjera sekularizacije crkvi se oduzelo to pravo i prebacilo na državu čime se stvorio tzv. ‘građanski brak’ koji se kasnije uveo u sve zemlje zapadnoga svijeta, a od 1946. i u tadašnju Jugoslaviju. Kroz svo to vrijeme uvijek je bilo onih koji su se kritički odnosili prema definiciji braka, no kroz cijelu povijest brak se smatrao temeljen obitelji, odnosno društva u cjelini i kao takav nikada nije dolazio u pitanje, poručila je Frković.

Predavačice su istaknule kako je brak pozitivno utječe na kvalitetu života žena i muškaraca. Oženjeni muškarci i udane žene su prosječno životno zadovoljnije od samaca i udovaca ili udovica, a osobito od razvedenih pojedinaca. „Veće životno zadovoljstvo može se dvojako objasniti; s jedne strane vjerojatnije je da će u brak stupiti osobe koje su i prije braka bili zadovoljni i koji su posjedovali osobine važne za trajne i kvalitetne partnerske odnose poput optimizma, društvenosti i komunikativnosti. S druge strane, brak je mjesto potpore i emocionalne topline i zato olakšava život i to se odražava na veće životno zadovoljstvo ljudi u braku. Ali važno je reći da je najvažniji izvor osobnog zadovoljstva u braku, bračna kvaliteta koja je pozitivno povezana sa životnim zadovoljstvom.“

U nastavku su, govoreći o obitelji kao kolijevci društva, poručile da se čovječanstvo razvija u neprekidnom međuodnosu ‘male, primarne, lice u lice okrenute skupine’. „Obitelj je primarna ljudska skupina koja postoji od kad i ljudsko društvo i povezujući čovjekovo biološko i socijalno, razvija se i usavršava zajedno s čovjekom i cjelokupnim društvom.“ Upozorile su kako u Obiteljskom zakonu ne postoji definicija obitelji, odnosno postoji u zakonu o socijalnoj skrbi, no ne navodi se intimno ozračje i emitivna bliskost kroz roditeljsku, bratsku ili rodbinsku vezu. U obitelji se ujedinjuju različite funkcije vezane za stvaranje i održavanje života, odgoj djece, unapređivanje društvenog i kulturnog života. Obitelj se kroz povijest održala i ima dugu tradiciju postojanja, poručile su predavačice.

„Napuštanje tradicije i s njom već potvrđenih vrijednosti, osjećaj nesigurnosti, društvena, moralna i vrijednosna kriza, materijalističko shvaćanje svijeta i života, hedonizam.. snažno utječu na strukturu i stabilnost obitelji. Društvene moralne i vrijednosne krize uzrokuju i krizu obiteljskih odnosa, ali njezina osnovna zadaća i dalje ostaje.“ Obitelj ima i odgojnu zadaću, ali i društveno kulturnu jer su obiteljski odnosi prvi društveni odnosi u čovjekovom životu. Osim navedenog, predavačice su istaknule kako je bitna gospodarska zadaća jer zajednički život zahtjeva i osiguranje sredstava za život. No, osobito je važna moralna zadaća obitelji. „U obitelji nastaju djetetova vrijednosna usmjeravanja. Tu stječu životnu školu moralnog razvoja, odnos prema ljudima i životu uopće. Tu ne treba zaboraviti ni domoljubnu zadaću obitelji – gajenje pozitivnih osjećaja prema svojoj zemlji i pripadnosti svome narodu.“

Ipak, temelj obitelji je ljubav, poručile su predavačice i dodale kako je za uspostavu vlastitog identiteta odraslog pojedinca najvažnije područje odnosa obitelj kroz koju osoba ostvaruje vlastiti doživljaj sigurnosti, stabilnosti, usmjerenosti k cilju, ostvarivanju vlastitih vrijednosti i uspostavi bliskosti.