Svećenička skupština

Svećenici Riječke nadbiskupije 15. travnja okupili su se na proljetnoj Svećeničkoj skupštini u Domu pastoralnih susreta u Lovranu. Dvije su bile osnovne teme susreta proizišle iz aktualne pastoralne situacije u župama. Predstojnica Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije Ksenija Rukavina Kovačević svećenicima je pružila produbljenu informaciju o Zdravstvenom odgoju u hrvatskim školama s naglaskom na 4. modul, a dr. Nikola Vranješ govorio je župnim pastoralnim vijećima.

 Cilj teme o Zdravstvenom odgoju bio je pružiti odgovore na pitanja koja si postavljaju sami svećenici kao i njihovi vjernici, pogotovo roditelji. Predavačica je dala pregled cijeloga kurikuluma zaustavivši se posebno na, s kršćanskog motrišta, problematičnom 4. modulu te istaknuvši kako je aktualni program  spolnog odgoja u hrvatskim školama svojevrsna replika seksualne edukacije već postojećih modela-programa u zemljama sjeverne  i zapadne Europe koji promiču liberalne stavove prema seksualnosti općenito. S druge strane, neke zemlje, uključujući i SAD, ipak provode program koji po pitanju seksualnosti više vrednuje apstinenciju i koji je sadržajno bliži hrvatskoj tradiciji i kršćanskoj kulturi te u konačnici pokazuje i bolje rezultate.

Zaključila je da se u programu zapravo reflektiraju društveni i vanjskopolitički utjecaji povezani s transformacijama i strujanjima u Europi i svijetu. Istaknula je i kako je vidljivo da razlozi uvođenja kurikuluma zdravstvenog odgoja u škole daleko nadilaze one zdravstvene, o nepravilnoj i nezdravoj prehrani, pretilosti predškolske i školske djece, te o seksualnoj neinformiranosti adolescenata i rapidnom širenju spolno prenosivih bolesti. „Program o kojemu je ovdje riječ podrazumijeva otvorenost i prihvaćanje svih oblika seksualnog ponašanja, kao i spolne/rodne ravnopravnosti te uvažavanja spolnih prava seksualnih manjina“ objasnila je.  

Druga tema ticala se župnih pastoralnih vijeća. Stavljanje te teme na dnevni red Skupštine bilo je također uvjetovano događanjima na terenu. Naime, 21. travnja u župama Riječke nadbiskupije bit će provedeni izbori za nove članove župnih pastoralnih vijeća. To je bio povod za osvrt na dosadašnji rad vijeća kojima ističe petogodišnji mandat, a istovremeno i prilika za promišljanje o značenju pastoralnih vijeća u župi kao načinu neposrednog sudjelovanja vjernika laika u životu i poslanju župe, odnosno Crkve. Predavanje na tu temu održao je dr. Nikola Vranješ s katedre za pastoralnu teologiju na Teologiji u Rijeci, koji je između ostalog podsjetio da je uloga župnih pastoralni vijeća savjetodavna, ali to nimalo ne znači i nevažna. „Vijećnici itekako imaju što reći i doprinijeti životu župe. Djelovanje u vijeću iskaz je njihove brige za župu. Njihova je zadaća planiranje i provođenje pastoralnih projekata na dobrobit župe.“ Istaknuo je kako djelovanje svećenika ne može dostići svoj puni učinak bez suradnje s vjernicima laicima.

Kao važnu karakteristiku djelovanja vijećnika Vranješ je istaknuo izgradnju zajedništva i sposobnost za zajedničko djelovanje te preporučio traženje, koliko je moguće, konsenzusa svih članova vijeća pri donošenju važnih odluka i zaključaka. „Važna je i stalna formacija vjernika. Bez obzira na njihov entuzijazam i želju, moraju poznavati nauk i smjernice Crkve“, zaključio je Vranješ. Svećenici su u raspravi istaknuli kako je upravo zajedništvo vijećnika i župljana ono čemu treba težiti i što je često i najteže postići.

Nadovezujući se na predavanje, nadbiskup Devčić je podsjetio kako su i hrvatski biskupi na nedavnom plenarnom zasjedanju HBK raspravljali o sudjelovanju vjernika laika u poslanju Crkve osvrnuvši se posebno na kriterije crkvenosti prema kojima se treba ravnati i prosuđivati laički apostolat. Te je kriterije istaknuo blaženi Ivan Pavao II. u pobudnici Christifideles laici, a oni su: davanje prvenstva pozivu svakog kršćanina na svetost, odgovornost u ispovijedanju vjere Crkve u poslušnosti crkvenom učiteljstvu, svjedočanstvo čvrstog i uvjerenog zajedništva s papom i mjesnim biskupom, podudarnost i dioništvo u apostolatu Crkve te u tom smislu aktivno sudjelovanje u novoj evangelizaciji i uprisutnjenju evanđeoskih vrijednosti u društvu.

Nadbiskup je također pozvao svećenike da župne vijećnike, ali i ostale vjernike u svojim župama upoznaju s dokumentom „Za život svijeta“ u kojem je HBK iznijela pastoralne smjernice za djelovanje vjernika laika u Crkvi i društvu u nas. Dao je i prvu informaciju svećenicima o novom direktoriju za život i rad prezbitera Papinske kongregacije za kler koji je upravo ovih dana objelodanjen na hrvatskom jeziku te napomenuo da oko dubljeg iščitavanja tog dokumenta svećenici trebaju poraditi osobno i na dekanatskim sastancima svećenika.

U najavama najvažnijih događaja, biskupski vikar za pastoral Matija Matičić podsjetio je na nadbiskupijski susret mladih u Cerniku 18. svibnja te tradicionalno godišnje Nadbiskupijsko hodočašće koje će ove godine vjernike odvesti u Marijanska svetišta u Hrvatskoj i Mađarskoj. Trodnevno hodočašće, od 2. do 5. srpnja započet će nacionalnim svetištem u Mariji Bistrici, a put će hodočasnike odvesti u Pleternicu, Aljmaš, Ilok, Vukovar, Đakovo, Osijek i mađarski Pećuh.