Pastoralni cilj Crkve je spasiti ljudski rod

Simpozij Teologije u Rijeci

„Sve što je donio Drugi vatikanski koncil ima pastoralno značenje i treba se čitati pod pastoralnim vidom“, rekao je riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić otvarajući 15. ožujka Međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom “Koncilski pastoralni poticaji u aktualnoj crkvenoj praksi” u organizaciji Teologije u Rijeci.

Tema ovogodišnjeg simpozija Teologije u Rijeci potaknuta je Godinom vjere i 50. obljetnicom početka Koncila, te se uklapa u nastojanja Crkve oko proučavanja koncilske baštine i njezina aktualiziranja u današnjim pastoralnim i društvenim prilikama. Pastoralno djelovanje danas se ostvaruje u sve složenijim i sve izazovnijim prilikama postmodernog društva. Skori ulazak Hrvatske u europsku uniju bio je još jedan poticaj za teološko-pastoralno proučavanje mogućnosti očitovanja kršćanske nade u svijetu, ali i utjecaja postmodernih kulturalno-društvenih trendova na življenje i širenje vjere. Crkva u suvremenom društvu pozvana je promišljati i poduzimati konkretne pastoralne korake kako bi, u 1300. obljetnici slobode kršćanstva, što bolje odgovorila zahtjevima nove evangelizacije.

Koncilski pastoralni poticaji

„Želimo da ovaj simpozij odgovori pozivu pape emeritusa Benedikta XVI. na upoznavanje i primjenu Drugog vatikanskog koncila“, rekao je nadbiskup. Predstojnik Teologije u Rijeci dr. Božidar Mrakovčić podsjetio je na Papin poticaj na početku Godine vjere, prošle kalendarske godine, kada je pozvao Katoličku crkvu da u Drugom vatikanskom koncilu pronađe smjernice za djelovanje u 21. stoljeću.

Mr. Ivan Stošić predstavio je temeljni dokument, pastoralnu konstituciju Gaudium et spes, o odnosu Crkve prema svijetu i čovjeku u kontekstu promjena u društvu s kojima je Crkva bila suočena. „U Lumen gentium Crkva govori o sebi, a u  Gaudium et spes o odnosu prema svijetu i čovjeku. Pastoralni cilj Crkve je spasiti ljudski rod, dakle pastoralno djelovanje usmjereno je prema svim ljudima pa i onima koji ne vjeruju. Crkva želi svjedočiti Krista da spasi, a ne da sudi, da služi, a ne da vlada.“ Objasnio je da se Katolička crkva u dokumentu Gaudium et spes najizrazitije povezuje sa suvremenim društvom te da je on nužna nadopuna dogmatske konstitucije Lumen gentium. Stošić je postavio ključno pitanje u Godini vjere, mogu li nova pitanja naći odgovore u prošlosti. „Ključna je definicija Koncila da Crkva ne govori samo o vječnosti, nego i o egzistencijalnim pitanjima. Pokazuje kritičnu solidarnost sa svijetom.“

Prvo predavanje održao je dr. Richard Pavlić predavač s Teologije u Rijeci, pod naslovom “Koncilska klima: Henri de Lubac”, te iznio sjećanja jednog od sudionika Koncila koji objašnjava crkveno i društveno ozračje koje je vladalo u godinama oko Koncila. Dr. Peter Kvaternik s Teološkog fakulteta u Ljubljani održao je izlaganje o smjernicama za vjernike laike koji su pozvani svjedočiti svoju vjeru i širiti evanđelje u svijetu, pod naslovom „Crkva si ti! Kristov učenik dužan je po svojim mogućnostima širiti vjeru! (LG 17)“ Ukazao je na suvremena strujanja koja potiču individualizam i konformizam. „Suvremena želja za privatnošću utječe na pastoralno djelovanje jer ljudi sve manje imaju motivacije za uključivanje u život župe. Današnji se pastoral treba truditi da vjernike što više poveže u zajednicu“, zaključio je Kvaternik.

Dr. Josip Šimunović s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu govorio je o poticajima Koncila u pastoralu župne zajednice u izlaganju pod naslovom „Dokumenti Drugog vatikanskog koncila i župna zajednica. Poticaji i prosudba stanja“. O nužnosti prožimanja katoličke vjere i suvremene kulture govorio je dr. Nikola Vranješ iz Rijeke u izlaganju pod naslovom „Crkva i kultura. Perspektive ostvarivanja koncilskih poticaja za pastoral kulture“. „Povezivanje vjere i kulture omogućuje da vjera poprimi društvenu relevantnost“, rekao je Vranješ. Dr. s. Marija Pehar iz Zagreba govorila je o „Koncilskoj mariologiji u marijanskim propovijedima Bonaventure Dude“, a dr. Veronika Reljac iz Rijeke o „Interdisciplinarnosti teološkog studija u svijetlu Drugoga vatikanskog koncila“.

O moralnim odrednicama Koncila govorila je dr. Mirjana Pinezić iz Rijeke u izlaganju pod naslovom „Antropološki temelji morala Drugog vatikanskog koncila: aktualnost ili stvarnost koju treba otkriti“. Istaknula je da Koncila nudi cjelovitu sliku čovjeka i promatra ga unutar misterija utjelovljenja. „Za poznavanje čovjeka potreban je kristološki ključ, čovjek je slika Božja.“ Predstojnik teologije u Rijeci dr. Mrakovčić donio je izlaganje pod naslovom „Sveto Pismo u životu Crkve. Od dogmatske konstitucije Dei Verbum (1965.) do apostolske pobudnice Verbum Domini (2010.)“.

Aktualnost Koncila

Dr. Jerko Valković predstavio je manje poznate okolnosti donošenja dekreta Inter mirifica o medijima te koje je poticaje i smjernice dekret dao. „Na koncilu se vrlo malo govorilo o medijima, ali su ipak sudionici osjetili potrebu progovoriti i o tome pa je to drugi dokument proizašao iz Koncila. Jedni je koji je imao toliko glasova protiv, 500 od njih više od dvije tisuće.“ Valković je podsjetio da dokument medije komunikacije doživljava samo instrumentalno, ali je ipak dao važne poticaje za daljnje razvijanje i stvaranje dokumenta Communio et progressio osam godina kasnije.

Dr. Marko Medved iz Rijeke govorio je o temi „Katolici i politika nakon Koncila“. Podsjetio je da je Koncil istaknuo odgovornost kršćana prema svijetu i autonomiju vremenitih stvari. Iz toga proizlazi poziv na angažman kršćana u politici koji su pozvani kršćanskim učenjem prožeti svjetovna strujanja. „Poznat je govor Pia XII. tijekom drugog svjetskog rata u kojem on označava demokraciju kao jedini okvir djelovanja vjernika. Od tada se djelovanje kršćana u politici zagovara samo u kontekstu demokratskog društva. Smjernice Koncila bilo je moguće ostvariti samo u demokratskim društvima što kod nas desetljećima nije bio slučaj.“ Medved je zaključio kako je danas upravo na katolicima zadaća sanirati rascjep između vjere i liberalizma, jer liberalizam, demokracija i sloboda pojedinca ne bi bili mogući bez kršćanstva.