Zlatni svećenički jubilej dr. fra Emanuela Hoška i dr. o. Marijana Jurčevića

Dr. fra Emanuel Hoško i dr. o. Marijan Jurčević, »dva korifeja riječke Crkve«, kako ih je nazvao mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup proslavili su u nedjelju 28. lipnja zlatni svećenički jubilej. Na svojim redovitim nedjeljnim misama u 11,30 sati obilježili su 50 godina svoga svećeništva – dr. o. Marijan Jurčević, naravno, u riječkoj dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u kojoj djeluje gotovo sve svoje svećeničke godine, a dr. fra Emanuel Hoško u trsatskoj bazilici, u Svetištu Majke Božje Trsatske u kojem djeluje više od tri desetljeća.

Ređeni su istoga dana i u istoj crkvi – na blagdan sv. Petra i Pavla 1965. godine u franjevačkoj crkvi na Kaptolu u Zagrebu. Za dr. Jurčevića, teologa, antropologa, filozofa i dr. Hoška, crkvenog povjesničara, mislioca i kulturnog pregaoca, možemo reći da su veliki svećenici i redovnici čije je djelo utjecalo i utječe na mnoge. Svećenici su koji uživaju veliko poštovanje među vjernicima, među svojim kolegama svećenicima i redovnicima, u akademskoj zajednici, isto tako i u širokoj društvenoj zajednici. Zahvalne su im generacije vjernika, a priznanje im je odavno odalo i društvo dodijelivši im nagrade za životno djelo. Uz svoje propovjedaonice imali su u Rijeci, a neke imaju i danas, i druge katedre – kao sveučilišni profesori na Teologiji u Rijeci i na riječkom Filozofskom fakultetu, kao predavači i voditelji kršćansko-humanističkih tribina i skupova u Dominikanskom samostanu i u Auli Trsatskog svetišta. Njihov rad ostavio je velik trag u vjerničkoj, znanstvenoj, kulturnoj i društvenoj javnosti. Sasvim očekivano, puno emocija, puno čestitki i riječi zahvale bilo je jučer i kod dominikanaca i na franjevačkom Trsatu.

Dr. Hošku uputili su ih mnogi osobno, a na misi fra Tomislav Faletar koji je propovijedao te koncelebranti trsatski gvardijan fra Antun Jesenović i fra Ilija Vrdoljak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. O 50 godina predanog svećeništva dr. Hoška, od toga tri desetljeća u službi Trsatskog svetišta, vjernika iz Rijeke i okolice koji su redovito na Trsatu te trsatskih hodočasnika govorio je provincijal Vrdoljak. Rekao je da je dr. Hoško ostavio duboke plodove na prostoru na kojem je živio, i kao franjevac i kao kulturni djelatnik i kao intelektualac, posebno povjesničar. Podsjetio je da je svojim djelom izišao izvan granica provincije, isto tako da je puno značio i puno znači provinciji kojoj pripada i puno šire za cijeli Franjevački red u kojem je bio generalni definitor.

Posebno je značajan i za panonsko područje koje je u svom znanstvenom radu istraživao, posebno razdoblje jozefinizma. Zbog toga sam fra Emanuela nazvao homo panonikos. Osobno se zahvaljujem fra Emanuelu jer je bio i moj profesor, ali i mnogo više od profesora – čovjek koji je nama mlađima bio uzor te smo ga svi nastojali nasljedovati, koji nam je svjedočio franjevački način života i jednako tako otvorenost prema svima. Posebnu osjetljivost u svome pastoralnome radu imao je prema dvjema skupinama, prema mladima i prema obiteljima, rekao je, među ostalim, provincijal Vrdoljak. To se vidjelo i na jučerašnjoj misi u 11,30 kada je trsatska crkva bila je puna djece, mladih i puna obitelji.

Zahvalu i čestitke dr. Jurčeviću u ime vjernika koji dolaze u crkvu Sv. Jeronima u središtu Rijeke, ali i u ime vjernika Grada Rijeke i puno šire na kraju mise u dominikanskoj crkvi uputio je dr. Darko Gašparović, umirovljeni sveučilišni profesor. “Zahvaljujem od srca za Vaših 50 godina služenja Bogu, čovjeku i domovini. To služenje označilo je Vaš put i put dr. Hoška, kao i put preminulog Vašeg kolege Josipa Šimca. O. Marijan Jurčević je cijeloga sebe stavilo u službu drugima, u službu čovjeka. Uvijek imajmo na umu njegovu misao da se ne može voljeti čovjeka ako se ne voli Boga i obrnuto da se ne može ljubiti Boga, ako se ne ljubi čovjeka. U tom spoju srca i uma, gdje se spajaju teologija i antropologija, je čini mi se ono najvažnije što je označilo veliko svećeničko djelovanje o. Marijana.” Isto tako poručio je da na uvrede koje se danas nanose vjernicima, Crkvi i njihovim svetinjama treba odgovoriti dobrotom, dostojanstveno, kako to uči Isus Krist. Ljudi kao što je o. Marijan Jurčević tom dobru krče put, zaključio je uz ostalo dr. Gašparović. (M.G.)