Riječki znanstveni mostovi ove su godine bili posvećeni temi „Dijalog Istoka i Zapada o suvremenim izazovima umjetne inteligencije“. Međunarodni i multidisciplinarni znanstveni simpozij koji već 11. godinu u Rijeci okuplja znanstvenike prirodnih i humanističkih disciplina oko izabrane, uvijek aktualne teme i ove je godine 5. i 6. studenog u Nadbiskupskom ordinarijatu i Medicinskom fakultetu ponudio 18 predavanja.
Predavači iz Kine, Koreje, Njemačke, Španjolske, Poljske i Hrvatske svjedočili su o dijalogu Istoka i Zapada te o temi umjetne inteligencije govorili iz aspekta filozofije, teologije, psihologije i medicine.
Simpozij je započeo u četvrtak, 5. studenog u Nadbiskupskom domu, a moderirao ga je prof. Saša Horvat, jedan od organizatora i predavača. Cilj ovogodišnjih Riječkih znanstvenih mostova jest postati mostom koji premošćuje 131 meridijan i devet vremenskih zona, povezujući istočne i zapadne znanstvenike u raspravi o izazovima umjetne inteligencije. Riječki će znanstveni mostovi tako otvoriti prostor za razmjenu ideja i strahova, težnji i dvojbi među stručnjacima čija su promišljanja ukorijenjena u različitim tradicijama i različitim odnosima prema pojavama koje stvara čovječanstvo koje neprestano teži naprijed, premda ne zna kamo ga taj put vodi, a još manje može moralno opravdati smjer kojim ide.
Generacija prije i poslije revolucije
Na početku simpozija Horvat je istaknuo važnost rasprave o izazovima umjetne inteligencije pogotovo, među mladim znanstvenicima. „Njihovi glasovi i katkad nekonvencionalne perspektive mogu biti od izrazite važnosti znanstvenoj i javnoj raspravi. Mladi znanstvenici trebaju aktivno doprinositi oblikovanju suvremenog pogleda na ovakve teme“, naglasio je Horvat.
Okupljene predavače pozdravio je generalni vikar Riječke nadbiskupije, Mario Tomljanović, koji je u ime nadbiskupije izrazio zadovoljstvo što se ovakav međunarodni simpozij održava s aktualnom temom i što u njemu sudjeluju i teolozi. „Dijalog istoka i zapada, znanosti, filozofije, teologije i medicine je izuzetno važan u vremenu ubrzanog tehnološkog razvitka i promjene. Dok istražujemo mogućnosti umjetne inteligencije za čovjeka, moramo uvijek imati pred očima dostojanstvo i jedinstvenost ljudske osobe u središtu istraživanja“, poručio je Tomljanović.
U organizaciji sudjeluju Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci te Teološki fakultet u Zagrebu i Torunu uz podršku Riječke nadbiskupije. Dvodnevna konferencija prvoga dana posvetila je pozornost mladim znanstvenim glasovima, jer upravo oni, promjenu proživljavaju mnogo dublje budući da je ona već postala dijelom njihova bića. Drugoga dana, pretežno starija i iskusnija generacija iznijela je promišljanja onih koji su odrasli prije revolucije, promatrali njezin dolazak i sada prolaze kroz njezine posljedice.
Medicina, komunikacija i etika
Rasprave su se odvijale u okviru triju tematskih cjelina. Prva tematska cjelina bila je posvećena medicini i skrbi: robotskim intervencijama za djecu s autizmom iz istočne i zapadne perspektive (Huanghao Feng) te etičkim pitanjima projekta SARA (Tanja Horvat / Martina Gregorina Tomac / Gordana Šimunković / Kristijan Lenac /
Saša Horvat); robotskoj skrbi za osobe s demencijom (Blanca Deusdad / Marija Djurdjevic / Fernando Vidal); izazovima primjene umjetne inteligencije u psihoterapiji (Sanda Smoljo-Dobrovoljski) i mentalnom zdravlju (Karlo Šimek); kao i ulozi umjetne inteligencije u obrazovanju zdravstvenih djelatnika – od medicinskog obrazovanja (Maciej Wróbel) do obrazovanja medicinskih sestara i tehničara, na primjeru Flora AI chatbota (Mario Dugonjić / Denis Gerić / Sandra Bošković).
Druga tematska cjelina bavila se filozofskim pretpostavkama umjetne inteligencije: jezikom i reprezentacijom (Xian Zhang); razgovorom na granici svijesti (Amir Muzur); pojmom technē i neutemeljenim utemeljenjem (Qingjie Wang / Renjie Li); kreativnošću (Walter Schweidler); te čovjekovim odnosom prema komunikacijskoj umjetnoj inteligenciji u svjetlu Aristotelova poimanja prijateljstva (Jiwon Shim).
Treća tematska cjelina obuhvatila je antropološke, etičke i teološke temelje: od personalističke etike pred izazovima neurotehnologije u zdravstvenoj skrbi (Paweł Orzeł) i dosega same etike umjetne inteligencije (Gyubeom Jo), preko Akvinčeve analize grijeha jezika u digitalnoj komunikaciji (Przemysław Witkowski), pitanja što znači biti čovjek u odnosu prema strojnoj inteligenciji (Nenad Malović) i ljudske osobe kao slike Božje u istočno-zapadnom dijalogu o umjetnoj inteligenciji (Sara Lumbreras), sve do teološke kritike antropoloških pretenzija algoritma (Tonči Matulić / Anamarija Jukić-Ivandić).
