Pismo riječkog nadbiskupa Mate Uzinića za početak pastoralne godine 2025./2026.
Tema ove pastoralne godine nastavlja biti nadahnuta aktualnim jubilejem opće Crkve – „Hodočasnici nade“. Uz pročišćeno sjećanje želimo hoditi u nadi zajedno s ljudima našega vremena, duboko obilježenima nesigurnostima i traženjima. Želimo ponovno otkriti i živjeti snagu kršćanske nade. Crkva je pozvana biti svjetionik nade: ta nada rađa se iz vjerničkoga pogleda prema prošlosti i prepoznavanja Božje vjernosti u našoj povijesti, zajedno s našim manama i ograničenjima. Hoditi u nadi ne znači zatvarati oči pred teškoćama – znači gledati dalje, s povjerenjem u Božju vjernost koja nas prati.
Drage sestre i braćo,
s radošću započinjemo novu pastoralnu godinu 2025./2026. – nastavak hoda naše riječke Crkve, obilježen jubilejima opće Crkve, nacionalnim obilježjima i, osobito, našim stogodišnjim jubilejem uspostave biskupijskog sjedišta u gradu Rijeci. Obilježavanje toga važnog jubileja započelo je proslavom svetkovine nebeskog zaštitnika našeg grada i nadbiskupije, svetog Vida, i trajat će sve do njegove sljedeće proslave, 15. lipnja 2026.
O značenju ovoga jubileja već je mnogo rečeno: nije to samo uspomena na povijesni događaj nego poziv da pogledamo sada i ovdje. Jubilej nas zove da odgovorimo na izazove i pitanja koja postavlja današnji pastoralni trenutak. On od nas traži prisutnost, razlučivanje i otvorenost prema novim načinima služenja.
Tema ove pastoralne godine nastavlja biti nadahnuta aktualnim jubilejem opće Crkve – „Hodočasnici nade“. Uz pročišćeno sjećanje želimo hoditi u nadi zajedno s ljudima našega vremena, duboko obilježenima nesigurnostima i traženjima. Želimo ponovno otkriti i živjeti snagu kršćanske nade. Crkva je pozvana biti svjetionik nade: ta nada rađa se iz vjerničkoga pogleda prema prošlosti i prepoznavanja Božje vjernosti u našoj povijesti, zajedno s našim manama i ograničenjima. Hoditi u nadi ne znači zatvarati oči pred teškoćama – znači gledati dalje, s povjerenjem u Božju vjernost koja nas prati.
U Pratećoj bilješci uz Završni dokument XVI. Sinodalne skupštine blagopokojni papa Franjo pozvao nas je da u lokalnim Crkvama usvojimo stil sinodalne, misionarske Crkve. Slijedeći taj poticaj, papa Lav XIV. na skupštini Rimske biskupije 19. rujna 2025. iznio je konkretne smjernice o primjeni toga stila u životu i djelovanju biskupija.
Izgradnja sinodalne Crkve u našoj nadbiskupiji pokazala je da je to zahtjevan put koji traži pažnju, osnaživanje i konkretnu praksu – ako želimo da sinodalnost postane stvarno djelotvorna u pastoralnom životu župa i zajednica. Ponekad smo koračali naprijed bez dovoljna razmatranja prijedloga nastalih u sinodalnim susretima; sada, potaknuti preporukama pape Lava XIV., nastavljamo hoditi zajedno prema primjeni zaključaka Završnog dokumenta i naše objavljene Sinteze.
Preobrazba biskupijske Crkve u sinodalnu i misionarsku zajednicu ima za cilj služiti poslanju Crkve – učiniti nas sposobnijima za naviještanje kraljevstva Božjega i za svjedočenje evanđelja ljudima našega vremena. Ključ te preobrazbe jest aktivno sudjelovanje svakog vjernika. U tekućoj pastoralnoj godini pozvani smo uložiti znatne napore kako bi sudjelovanje postalo šire i dublje. Papina isticanja usmjerena su na tijela sudjelovanja: u našim prilikama to su prvenstveno župna pastoralna i župna ekonomska vijeća. Pozvani smo osnaživati ta tijela, prevladavati otpore koji smetaju njihovu djelovanju, kako bi Božji narod ostvario svoj krsni identitet, a povezanost zaređenih službenika i zajednice postala vidljivija. Takva tijela trebaju postati put od zajedničkog razlučivanja do konkretnih pastoralnih odluka.
Osim župnih vijeća, važnu ulogu imaju međužupna i nadbiskupijska tijela – u prvom redu dekanati i Nadbiskupijsko pastoralno vijeće – koja povezuju dijelove nadbiskupije i integriraju različite aspekte pastoralnoga života. Papa nas upozorava na to kako je opasno da djelovanje tih tijela zastane na povremenim sastancima i tako padne u izolirane, šablonske obrasce. Moramo raditi da naši dekanati i Nadbiskupijsko pastoralno vijeće postanu trajni, kreativni prostori suradnje u kojima su prisutni i laici – vjeroučitelji, članovi župnih vijeća i drugi koji svojim darovima mogu obogatiti zajedničko poslanje. Tijekom prošle pastoralne godine održavali smo formativne susrete za članove župnih vijeća na dekanatskoj razini; pozitivan odjek tih susreta poticaj je da u ovoj godini nastavimo i proširimo takve inicijative.
U duhu Papinih smjernica, a u skladu s potrebama naše nadbiskupije, predlažem tri prioritetna cilja za ovu pastoralnu godinu:
1. Odnos kršćanske inicijacije i evangelizacije
Suočeni smo pitanjem mnogih kršćana koji su sakramentalizirani, ali nisu dovoljno evangelizirani, odnosno ostali su na razini koja ne može odgovoriti na izazove života i vremena u kojem živimo. Evangelizacija ne prestaje primanjem sakramenata nego postaje dvosmjerna – pozvani smo i primati i davati. Kršćanski je život stoga proces koji zahtijeva svakodnevni susret s Riječju i molitvu te konkretna djela milosrđa. Potrebno je iskušavati i nove instrumente i jezike, uključivati obitelji i prevladavati isključivo školski model kateheze. Posebno valja pratiti adolescente i odrasle katekumene s osjetljivošću i strpljenjem.
2. Uključivanje mladih i obitelji
Treba nam solidaran, empatičan, diskretan i neosuđujući pastoral koji prihvaća i prati ljude te nudi personalizirane puteve prilagođene životnim okolnostima. U takav pastoral trebamo uključivati naše mlade, ali ne smijemo zaboraviti ni ključnu ulogu obitelji u prenošenju vjere. Naš pastoral djece i mladih ne smije zamjenjivati roditelje nego s njima surađivati, prateći ih u stvarnim izazovima – od pitanja koja postavljaju, preko brige za najsiromašnije, do podrške u bračnom i obiteljskom životu te u odgojnim i drugim izazovima.
3. Formacija na svim razinama
Nije dovoljno „održavati“ postojeće obrasce. Crkvene zajednice trebaju postati plodonosne: utroba koja rađa vjeru i srce koje traži one koji su udaljeni. U župama je dobro uvesti biblijske i liturgijske susrete te obrađivati teme od javna značenja: socijalna pravednost, mir, migracije, skrb za stvoreni svijet, odgovorno građanstvo, bračni život, mentalno zdravlje i ovisnosti. Ne očekujmo da svi budemo stručnjaci, nego mislimo zajedno i koristimo kompetencije drugih – djelujmo sinodalno. Otvorimo se jedni drugima na svim razinama i stavimo se na raspolaganje jedni drugima na svim razinama.
Drage sestre i braćo, pozivam vas da u duhu ovih promišljanja zajednički planiramo, hrabro isprobavamo novo i vjerno izvršavamo naše poslanje. Molim vas: potičite sudjelovanje u župnim i dekanatskim tijelima, uključujte mlade i obitelji u konkretnu praksu i njegujte formaciju koja rađa život.
Neka nas Gospodin, po zagovoru Trsatske Majke Milosti i našega zaštitnika svetog Vida, vodi i obdari plodovima ove pastoralne godine.
U Rijeci, na spomendan svetih Anđela čuvara, 2. listopada 2025.
Mate Uzinić, nadbiskup