Teološko-glazbeno razmišljanje o došašću

Došašće kao vrijeme iščekivanja bila je tema Teološko kulturne tribine održane 28. studenog u riječkoj katedrali. Teološko-glazbeno razmišljanje o došašću ponudio je mo. Josip Vidas, uz nekoliko prigodnih skladbi na orguljama, a tribinu je moderirala Andreja Jakubin. Vidas je započeo sa skladbom J. S. Bacha „Dođi, Spasitelju naroda“, adventskim luteranskim koralom koji je napisan po riječima himna Veni Redemptor gentium – sv. Ambrozija, a skladan na temelju gregorijanskog korala.

Govoreći o vremenu iščekivanja istaknuo je kako je adventsko iščekivanje vrlo konkretno, ispunjeno sadržajem, i radosno, ispunjeno nadom. „To je sveto, pobožno i posebno jako liturgijsko vrijeme. Konkretno je zato jer točno znademo koga iščekujemo. Iščekujemo našega Spasitelja.“ Objasnio je kako je vrijeme došašća dvostruko čekanje. Ono je vrijeme priprave na svečanosti Božića u kojima se slavi prvi dolazak Sina Božjeg ljudima, a ujedno i vrijeme u kojem se misli upravljaju na iščekivanje drugog Kristova dolaska na svršetku vremena kada će doći u slavi suditi žive i mrtve, onako kako je obećao. „Tako vrijeme došašća dijelimo na dva razdoblja. Prvo traje od prve nedjelje došašća do 16. prosinca i u njemu je naglasak na eshatološkom vidu iščekivanja drugog Kristova dolaska. Liturgijska čitanja nas u ovom vremenu prisjećaju i potiču na razmišljanje o iščekivanju drugog Kristova dolaska. Od 17. do 24. prosinca naglasak je na pripravi za svetkovinu Božića, odnosno slavi se prvi Kristov dolazak.“

Podsjetio je da liturgijsko vrijeme došašća traje 4 nedjelje, odnosno između 3 i 4 tjedna, ovisno kojeg je dana u tjednu 25. prosinca, Božić. Ove godine došašće traje točno tri tjedna, najkraće moguće, jer završava Badnjakom 24. prosinca koji je ujedno i 4. nedjelja došašća.

U nastavku je govorio o radosti iščekivanja Spasitelja koja je primjetna i u liturgiji. Pored radosti prevladavaju i osjećaji nade, čežnje, nestrpljenja uz trajan poziv na budnost. Iako je vrijeme došašća pokorničko, to nije tako izraženo kao u korizmi, a definirano je tako i u Zakoniku kanonskog prava. U kanonu 1250. stoji: „pokornički su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme“. Ipak najbolji primjer pokorničke tradicije su mise zornice koje zahtijevaju određenu žrtvu da bi se došlo do radosti.

Dalje je mo. Vidas govorio o liturgijskom ruhu i ukrašavanju crkve i oltara te pjesmama koje se pjevaju u došašću. „Ono što svakako karakterizira sveto vrijeme došašća su ogroman i poseban glazbeni opus, a pogotovo širok i bogat kada se radi o našem narodu. Na zornicama se pjevaju prekrasne hrvatske adventske pjesme, popjevke, koje često imaju snažno marijansko obilježje. Pjesme izražavaju radost zbog skore proslave Kristova rođenja i potiču na pripravu za ovu veliku svetkovinu. Imamo dio službenog gregorijanskog repertoara, koji je donekle preveden i na hrvatski.“ U nastavku je naveo i odsvirao nekoliko primjera liturgijskih skladbi za došašće te završio opet s Bachovom skladbom „Zazivam te Gospodine Isuse Kriste, usliši moju molitvu“.

Skip to content