1600. obljetnica smrti sv. Jeronima važan je općedruštveni događaj

Dominikanska crkva sv. Jeronima u Rijeci svečanim misnim slavljem 30. rujna proslavila je blagdan svog nebeskog zaštitnika. Misu je predslavio riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić, a sama proslava bila je u svjetlu 1600. obljetnice od preminuća ovog velikog sveca, svećenika i crkvenog naučitelja, pripadnika istaknutih duhovnih otaca zapadnoga kršćanstva. Sveti Jeronim nije samo obogatio Europu kršćanskim plemenitostima, nego je prvi u povijesti i do sada jedini čovjek, koji je udružio Europu Slovom Riječi Božje i Kristovim svetim križem sa svojim najpoznatijim i najvažnijim djelom – latinskim prijevodom Biblije tzv. Vulgatom.

U propovijedi nadahnutoj životopisom ovoga sveca, riječki nadbiskup je podsjetio vjernike da je sv. Jeronim rođen oko 347. godine u Stridonu, koji se prema nagađanjima nalazio u Dalmaciji, s pravim imenom Hieronimus Sophronius Eusebius. Umro je u Betlehemu 419./420 godine, a u svjetsku povijest ušao je i ostavio neizbrisivog traga Vulgatom – prijevodom Biblije na latinski jezik. “Zbog značenja koji je taj prijevod tijekom povijesti imao ne samo za kršćansku vjeru, nego i opću kulturu, obljetnica Jeronimove smrti nije jubilej koji se tiče samo Crkve, nego je to općedruštveni, mogli bismo bez pretjerivanja reći i planetarni događaj, jer s Jeronimom i njegovim djelom povezani su, posredno ili neposredno, počeci i razvoj onoga što se naziva kršćanskom kulturom u Europi i u svim krajevima svijeta do kojih je biblijska riječ doprla.”

Tijekom svojega života ovome svecu mnogi su se obraćali i tražili savjete koji su i danas aktualni. Kao primjer mons. dr. Devčić naveo je da je Jeronim poručio da nije dovoljno reći da smo vjernici jer nas Bog neće suditi po tome, nego po našim djelima. Nakon što je iz Rima otišao u Betlehem i tamo djelovao 35 godina, tijekom tog boravka izrastao je u jednog od značajnijih teologa koji se isticao kristalnom jasnoćom izričaja i stila. Prijevodom Svetog pisma na latinski, koji je bio službeni jezik Rimskog carstva, ovaj svetac zadužio je kršćanstvo, istaknuo je riječki nadbiskup. “Biblija je Knjiga Božje riječi koja je njegovim prijevodom postala dostupna svima koji su znali latinski. To je utjecalo na bolju organizaciju liturgije i čitavog pastorala, a posebno na dublje poznavanje Božje poruke spasenja koja je u Bibliji zapisana. Mnogima je na veću ljubav i na dublje bavljenje Biblijom ili Svetim pismom bio poseban poticaj primjer samog Jeronima koji je čitav svoj život posvetio čitanju, prevođenju i komentiranju te za kršćane najsvetije knjige. Zbog toga Crkva stavlja sv. Jeronima za uzor u koji se vjernici trebaju ugledati i slijediti u ljubavi prema Božjoj riječi i u brizi da ona dopre do srca svakog čovjeka, jer Bog svakome po njoj želi darovati vjeru i nadu te ga uputiti na stazu koja vodi do ispunjenog života na zemlji i do vječne radosti u nebu.”

Sveti Jeronim stoljećima je nadahnjivao umjetnike, a njegovom Vulgatom posredno ili neposredno rodila se i do svoje zrelosti rasla kršćanska kultura u Europi, ali i u svim krajevima do kojih je biblijska riječ doprla. Crkvenim naučiteljem proglašen je 1343. što i nas danas potiče da ljubimo ono što je on ljubio – Božju riječ, te da o njoj razmišljamo, zaključio je nadbiskup Devčić potaknuvši vjernike na čitanje Bibliju, razmatranje Božje riječi i osluškivanje što Bog govori našim srcima.

Na kraju mise samostanski starješina p. Ivan Dominik Iličić zahvalio je predvoditelju misnog slavlja, kao i braći svećenicima i vjernicima koji su sudjelovanjem omogućili dostojanstvenu proslavu blagdana sv. Jeronima. Istaknuo je važnost prisutnosti pastira mjesne Crkve te potaknuo na molitvu za biskupe i svećenike kako bi što revnije izvršavali povjerene im zadaće.