Znanstveni skup o 650. obljetnici dolaska čudotvorne slike Majke Božje na Trsat

Znanstveni skup o 650. obljetnici dolaska čudotvorne slike Majke Božje na Trsat pod nazivom „Vera imago G. V. Mariae Tarsactensis – 1367.-2017.“ održan je 17. studenog u Auli Ivana Pavla II. u Trsatskom svetištu. Skup koji su organizirali Franjevački samostan na Trsatu – Svetište Majke Božje Trsatske, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu – Teologija u Rijeci, ponudio je niz manje poznatih detalja o najpoznatijoj slici u franjevačkom samostanu. Sa znanstvenog aspekta, povijesnog, teološkog i umjetničkog, o slici su na različite načine progovorili ugledni znanstvenici s teoloških i filozofskih fakulteta u Rijeci, Zagrebu, Splitu, Đakovu i  Mostaru. Uvodne pozdrave uputili su riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, dekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci Ines Srdoč Konestra, predstojnica Teologije u Rijeci s. Veronika Nela Gašpar, trsatski gvardijan fra Bernard Barbarić,  te ispred organizatora profesorica Marina Vicelja-Matijašić.

„Iako je čudotvorna slika Majke Božje u trsatskom svetištu nadaleko poznata kao i legenda o njenom dolasku, činjenice o ovoj slici kao da su manje poznate ili maglovite. Ovaj skup znanstvenika je prilika da ih osvijetlimo i saznamo više o samoj slici, povijesti, povijesnim prilikama u vrijeme njezina dolaska na Trsat, restauracijama i današnjem značenju“, rekao je gvardijan na početku skupa.

Prvo predavanje trebao je održati legendarni trsatski franjevac  i povjesničar Emanuel Hoško, duša i pokretač ovoga skupa kako su istaknuli svi sudionici, no zbog zdravstvenog stanja njegovo je predavanje samo pročitano. Fra Emanuel je u svom izlaganju istaknuo kako svi trsatski povjesničari potvrđuju da je sliku Trsatu darovao papa Urban V 1367. godine. Neki od njih dodaju da je to učinio na molbu knezova Frankopana. No, svakako je svetište na Trsatu postojalo i prije donošenja slike.

O dvojbama oko dolaska slike na Trsat, je li ona zaista poklon Urbana V., govorila je Ivana Prijatelj-Pavičić s Filozofskog fakulteta u Splitu, koja je istaknula kako posljednjih godina prevladava mišljenje da je slika naručena desetak godina prije no što je stigla na Trsat. No moguće je i da je slika nastala u trsatskom svetištu u vrijeme Urbana V. O golemom utjecaju Frankopana na tadašnje događaje na trsatskom području govorio je Marijan Bradanović s Filozofskog fakulteta u Rijeci te istaknuo kako je 14. stoljeće vrijeme značajnih franjevačkih gradnji na području sjevernog Jadrana.

Marko Medved s Teologije u Rijeci govorio je o stoljetnoj povezanosti Rijeke s Trsatskim svetištem iako su to bila dva grada odvojena i po crkvenoj i po svjetovnoj jurisdikciji. O tome svjedoče dokumenti o krunidbi Gospine slike 1715. godine, o čemu je detaljno govorio Danko Šourek s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Mario Braun iz Hrvatskog restauratorskog zavoda prisjetio se restauratorskog zahvata na slici 1991. godine, kada su sa slike ukradene dvije zlatne krune, a slika tim činom oštećena. Marina Vicelja-Matijašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci govorila je o poznatom motivu Bogorodice Dojiteljice te razvoju i percepciji te teme kroz povijest. Trsatsku Bogorodicu prema legendi naslikao je sv. Luka, no Zoida Demori-Staničić s Filozofskog fakulteta u Mostaru objasnila je kako se u to vrijeme, 14. stoljeću, pojavilo mnogo sličnih slika s obje strane Jadrana i šire, koje nisu djelo istog autora, ali pretpostavljaju djelovanje radionica na Jadranu koje su, prema još neutvrđenom prototipu izrađivale veliki broj Bogorodičinih slika. Zbog čega predaja kao autora spominje sv. Luku, objasnila je s. Silvana Fužinato s KBF-a u Đakovu, istaknuvši kako su svi slikari inspirirani Lukinim evanđeljem i njegovim opisom Marije.

O Mariji u franjevačkoj teologiji i duhovnosti govorio je fra Danijel Patafta s KBF-a u Zagrebu, Marijinu ulogu i značaj u otajstvu utjelovljenja objasnila je s. Valerija Kovač s KBF-a u Zagrebu, a o povezanosti krunjenja slike s molitvom krunice govorila je s. Veronika Nela Gašpar. (D.D.)