U Banjalučkoj biskupiji dogodio se genocid, kulturocid i memoricid
Kategorija:
Vijesti

Biskup Komarica u Rijeci predstavio knjige o zločinima i istrebljenju katolika iz Banjalučke biskupije

U organizaciji Udruga prognanih Hrvata Banjaluke i banjalučkog područja „Nazaret“ iz Zagreba u župama Svetog Križa na Srdočima i sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama u subotu 15. listopada i nedjelju 16. listopada predstavljene su knjiga banjalučkog biskupa mons. dr. Franje Komarice „Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski.“ i Zbornik radova s Međunarodnog studijskog dana „Prešućivani zločin“.

Riječ je o djelima u kojima biskup, kao i suautori Zbornika, iznose činjenice o genocidu nad Hrvatima – katolicima u Banjalučkoj biskupiji, kao i planovima međunarodnih moćnika da Hrvati kao narod nestanu iz Bosne i Hercegovine. Riječke crkve bile su pretijesne za sve koji su željeli čuti istinu o protjerivanju Hrvata, katolika s područja Banjalučke biskupije. Uz autora, mons. dr. Franju Komaricu, o važnosti djela govorili su Frano Piplović, jedan od autora Zbornika radova i član Europske akademije u Banja Luci te bračni par Laštro, Jacinda i Vinko, osnivači Udruge „Nazaret“. Predstavljanje je vodila Maja Šimičić Roksandić, a glazbeno animirali mladi župe Sv. Križa i zajednica Krista Kralja.

web-komarica4“Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski“, knjiga banjalučkog biskupa mons. Franje Komarice i njemačkog novinara Winfrieda Gbureka, otvoreno govori o pozadini rata i otkriva šokantne informacije o planu istrebljenja Hrvata i katolika iz Bosne i Hercegovine. Biskup Komarica otkriva nove podatke o tome kako su mu međunarodni moćnici rekli da katolici iz BiH moraju nestati, kako je planirano da njegove biskupije više ne bude, jer da su u BiH planirana samo dva naroda i da su Hrvati nacionalna manjina. Zbornik radova s Međunarodnog studijskog dana „Prešućivani zločin“ nastao u organizaciji banjalučke Europske akademije sadrži radove o dramatičnim događanjima u Banja Luci u vremenu od 1992. – 1995. godine i završnoj fazi protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i ostalih iz banjalučkog područja. Znakovito je kako su autori radova i predstavnici bošnjačkog i srpskog naroda, istaknuto je na promociji.

web-komarica1U samo nekoliko godina s prostora Banjalučke biskupije nestalo je više od 60 tisuća katolika. Epilog je to etničkog čišćenja, genocida i planskog protjerivanja Hrvata s banjalučkog područja o čemu se u javnosti ne govori, upozorili su predstavljači.  Najveći genocid nad katolicima, Hrvatima u Bosni i Hercegovini dogodio se upravo u Banjalučkoj biskupiji, odnosno Republici Srpskoj, no i dalje se o tome šuti a odgovorni su slobodni, upozorio je biskup Komarica i kao primjer naveo zločin u selu Briševo u kojemu su ubijeni gotovo svi mještani.

Također, iznošenjem činjenica i objavljivanjem knjiga ne želi se nikoga provocirati, nego ukazati da se u Banjalučkoj biskupiji dogodio genocid, kulturocid i memoricid. No, ne boli toliko njihova tj. šutnja odgovornih, nego šutnja hrvatskog naroda i hrvatskih moćnika od kojih su neki sudjelovali u kreiranju takvog epiloga u Banjalučkoj biskupiji. Glas biskupa Komarice jedini je glas ‘koji vapije u pustinji’ te su tijekom boravka u Rijeci predstavljači uputili poziv svima da ne učine propust pred Bogom i poviješću. Drugi narodi imaju svoje lobije u svijetu, a hrvatski narod je obezglavljen jer ne čini ništa za ostvarenje svojih prava. Zato je prošle godine osnovana Udruga „Nazaret“ i danas u Hrvatskoj broji oko 400 članova, mahom prognanika iz Banjalučke biskupije. Cilj im je okupiti prognane i kroz Udrugu djelovati u ostvarenju njihovih prava, povrata imovine, odšteta kao i organizaciji događaja poput ovog održanog u Rijeci.

web-komarica3Predstavljanju su prethodila misna slavlja koje je banjalučki biskup predslavio u koncelebraciji sa župnicima ovih riječkih župa te svojim tajnikom vlč. Borisom Jorgićem. “Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski“, knjiga banjalučkog biskupa mons. Franje Komarice i njemačkog novinara Winfrieda Gbureka, te Zbornik radova s Međunarodnog studijskog dana „Prešućivani zločin“ o dramatičnim događanjima u Banja Luci u vremenu od 1992. – 1995. godine i završnoj fazi protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i ostalih iz banjalučkog područja, Riječani mogu nabaviti u župama Svetog Križa na Srdočima i Sv. Ivana Kristitelja na Škurinjama.

 

 

Skip to content