„Izbjeglička kriza“
Kategorija:
Vijesti

bar-web1U srijedu 20. travnja u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci održana je kulturna tribina na temu: “Izbjeglička kriza”. Gost predavač bio je voditelj Isusovačke službe za izbjeglice mr. sc. Tvrtko Barun, DI. Koordinatorica tribine bila je dr. sc. Mirjana Pinezić, a organizator Teologija u Rijeci.

Predavač je na početku kazao kako je Isusovačke službe za izbjeglice jugoistočne Europe (Jesuit Refugee Service Southeast Europe – JRS-SEE)  nevladina, humanitarna, neprofitna udruga sa sjedištem u Zagrebu, čija je misija ‘pratiti, služiti i zagovarati prava u ime izbjeglica i drugih nasilno raseljenih osoba’. Osnovana je 1980. godine kao odgovor Družbe isusove na izbjegličku krizu u Vijetnamu i od tada, sa širenjem ‘žarišta’ izbjeglištva, organizacija djeluje u 50 zemalja svijeta i služi oko milijun ljudi.

Govoreći o trenutnom stanju vezanom uz izbjegličku krizu i podacima koje JRS  ima, p. Barun je poručio da je zapadnobalkanska izbjeglička ruta zatvorena prije mjesec dana, tj. 20. ožujka kada je zatvorena granica između Grčke i Makedonije. Time je dalji prolazak izbjeglica onemogućen, no ostao je veliki broj ljudi unutar rute, a samo u Hrvatskoj njih oko 400. Jedan dio tražio je azil, drugi dio nije i prema zakonu će biti deportirani u svoje zemlje ili neku drugu državu, poručio je p. Barun.

Kritički se osvrnuo na Sporazum Turske i EU sklopljen  7. ožujka koji je, prema mišljenju organizacije Isusovačke službe za izbjeglice, čak i suprotan Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.  Obrazložio je da po tom ugovoru postoji opasnost trgovine ljudima, jer kada jedna osoba dođe do Grčke, ona će biti vraćena, a zauzvrat će EU primiti jednog Sirijca iz Turske. To je na više načina diskutabilan sporazum protivan ljudskim pravima jer mnoge, između ostaloga, sprječava u traženje azila, rekao je p. Barun. Dodao je da je zbog toga  Isusovačka služba za izbjeglice zatražila povlačenje Sporazuma. Govoreći o nepovjerenju prema izbjeglicama koje mnogi opravdavaju osobnim iskustvima iz Domovinskog rata kada je prognanicima i izbjeglicama bilo važno samo doći na slobodan teritorij, a u ovoj situaciji izbjeglice ciljano idu u neku zemlju, to nepovjerenje pojasnio je nedovoljnom informiranošću javnosti.

web-bIzbjeglice imaju velikog zagovornika u papi Franji koji se za njih zalaže od početka svog pontifikata. Papa je od početka pokazao da ima srca i uši za terorizirane, ranjene, siromašne, izbjeglice pa je i prvo njegovo putovanje bilo na Lampedusu. Ta gesta, kao i sve koje je do sada činio, poput pranja nogu izbjeglicama i migrantima, poticaj su Grčkoj i EU da se učini puno više za prihvat i skrb za izbjeglice. Također, one su i kritika navedenom sporazumu Turske i EU, ali  i zahvala svima koji mjesecima i godinama rade za te ljude u potrebi. Svojim primjerom Sveti Otac pokazuje svima da možemo otvoriti svoja srca, poručio je p. Barun.

Zaključujući je istaknuo kako je izbjeglička tema jako kompleksna i potrebno je pronaći prave medije i izvore informacija. U Jubilarnoj godini milosrđa potaknuo je sve na molitvu i promišljanje o izbjeglicama ali i društvu u kakvom želimo živjeti.

Skip to content