Tradicija koja okuplja ljude

Na blagdan Bogojavljenja u  utorak 6. siječnja nakon mise u 11 sati dio članova klape Kastav tradicionalno su se obukli u Sveta tri kralja i ispred župnog ureda sv. Jelene Križarice u Kastvu koledvanjem poželjeli ‘svako dobro u novoj godini župniku Franji Jurćeviću, svim župljanima, Kastavcima i svim ljudima dobre volje.’

Župnik, vlč. Jurčević kao domaćin darivao je čestitare ‘dobrom rukom’ i zahvalio na već tradicionalnom dolasku i pjesmi koje je razveselila sve okupljene i prizvala neka stara vremena iz kojih potječe ova tradicija. Tradicija koledvanja u Kastvu i na području Kastavštine obnovljena je 1995. godine na blagdan Bogojavljenja. Bila je to inicijativa muške klape Kastav i Milivoja Jelovice, tada predsjednika Kulturno-prosvjetnog društva „Istarska vila“ iz Kastva u okviru kojeg je djelovala muška klapa. Od tada pa do danas muška klapa Kastav kontinuirano svake godine ide u koledvarske pohode Kastvom, Kastavštinom ali i šire.

Do 1995. godine posljednji put na području Kastva se koledvalo 1946. godine kada je među koledvačima bio i sam Milivoj Jelovica, koji je članovima muške klape Kastav pričao o tom običaju te ih uputio u pjesme i običaje koji su tada vladali u toj prigodi. Predvođeni Sašom Matovinom, članovi klape posegli su za uvježbavanjem prigodnih napjeva, koji su tada pratili koledvanje, odjenuli odore triju kraljeva i pošli put prvih koledvarskih pohoda nakon daleke 1946. godine.  Nekadašnje koledvanje doživjelo je neke promjene  jer su današnji kraljevi motorizirani i njihovi pohodi djelom se obavljaju uz pomoć automobila. Pješice se obilaze kuće u strogom centru grada Kastva, no unatoč tome zadržao se duh vremena prvih koledvača.

 I darivanje koledvača više nije sasvim jednako: dok su se nekada koledvači darivali uglavnom voćem – lješnjaci, orasi, jabuke, naranče, a rjeđe novcem, danas je stvar upravo obrnuta – uglavnom se daruje novac. No, bez obzira na te razlike u odnosu na nekadašnja vremena i običaje, članovi klape zadržali su njegovu srž pjevajući iste napjeve koji su se i nekada pjevali u Kastvu u toj prigodi te koristeći potpuno jednaku zahvalu koja se i u ta davna vremena koristila kako bi se pozdravilo domaćine i zahvalilo im se na darovima.

Za kastavsko područje vezano za koledvanje na blagdan Tri kralja karakteristična su dva napjeva i to: Tri kralji jahahu (narodna) i Koledva koju je skladao pop Andrija Marot Jurjenić u drugoj polovici 19. stoljeća. Koledvu je inače za muški zbor priredio Matko Brajša-Rašan i upravo tu verziju članovi klape Kastav izvode  tijekom koledvanja. 

„Običaj koledvanja koristimo da obiđemo prije svega obitelji svih naših članova klape kako bismo im poželjeli sretnu, zdravu i veselu Novu godinu, a kako svi naši članovi nisu s područja grada Kastva, tako smo bili primorani proširiti ovaj običaj od Kraljevice preko Grobnika i Trsata pa konačno sve do Kastavštine – Kastav, Viškovo, Matulji, Jušići. Redovito posjećujemo dom gradonačelnika grada Kastva, zatim dom Milivoja Jelovice, a svake godine nakon jutarnje mise u podne odlazimo i do našeg kastavskog župnika dr. Franje Jurčevića. Koledvamo u prigodnim odorama koje simboliziraju tri kralja, a uz mene ih nose još dva člana klape. Na naše koledvarske pohode krećemo na blagdan Sveta tri kralja oko 7 sati ujutro i završavamo ih isti dan u večernjim satima, katkada i vrlo kasnim, rekao je voditelj klape Saša Matovina. Odore u kojima članovi klape obilaze obitelji skrojila je i sašila časna sestra Bonifacija, a za ovu prigodu kraljevi su župniku darivali jednu audio kasetu s pjesmama Klape “Kastav” želeći tako istaknuti dugu tradiciju koledvanja u Kastvu.