Zajedništvo među svećenicima nije svrha sama sebi

U organizaciji Teologije u Rijeci, koja je područni studij KBF-a u Zagrebu, u ponedjeljak 27. listopada u Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu održan je Teološko-pastoralni seminar za svećenike i redovnike Riječke metropolije „Evangelii Gaudium: Radosno živjeti i naviještati Evanđelje“. O temi su govorili: prefekt Kongregacije za kler, kardinal Beniamino Stella, doc. dr. sc. Nikola Vranješ, dr. sc. Richard Pavlić, prof. dr. sc. Jerko Valković, prof. dr. sc. Ivan Koprek i prof. dr. sc. Mladen Parlov. 

Skup su pozdravnim govorima otvorili riječki nadbiskup metropolit mons. Ivan Devčić i predstojnik Teologije u Rijeci dr. sc. Božidar Mrakovčić. Istaknuli su da je cilj seminara promišljati o tome što treba činiti da bi naviještanje evanđelja doista bilo radosno i autentično.

Središnje predavanje o važnosti svećeničkog zajedništva za svećenički život i službu održao je prefekt Kongregacije za kler, kardinal Beniamino Stella koji je na samom početku prenio pozdrave pape Franje kojega je kardinal Stella upoznao sa svojim sudjelovanjem na seminaru u Rijeci. Govoreći o temi istaknuo je da zajedništvo među svećenicima nije svrha sama sebi, već je usmjerena svećeničkom poslanju. S tim u vezi, svakog svećenika u rastu prate ‘četiri ljubavi’: ljubav prema Kristu, ljubav prema Euharistiji, ljubav prema Crkvi i ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji.

„Pogrešna je predodžba smatrati da svećenik uvijek uspijeva održati živu i istinsku ljubav prema Kristu. Osim zbog grijeha, zanemarivanje te ljubavi može biti posebno i činjenica da je svećenik ponekad toliko zauzet ‘Isusovim stvarima’ da sam Isus nije više u središtu njegova zanimanja. To je nalik na dobru domaćicu koja očekuje važnoga gosta pa se neprestano trudi urediti kuću kako bi je našao urednu i sjajnu, a istovremeno ne primijeti kako je očekivani gost već stigao te u ime željenoga dostojnog dočeka gost ostane nezapažen. Isus je taj koji daje smisao, jedinstvo i usmjerenost životu i službi svećenika; njemu se svećenik u učeničkom hodu suobličava, najprije u sjemeništu, potom u službi, on mu povjerava dio svoga naroda. Stoga je bitno trajno osobno sjedinjenje s Isusom u molitvi, u razmatranju riječi Božje, u slavlju svete mise, u svim pobožnostima i pobožnim vježbama što održavaju živom njegovu prisutnost kroz dan“, poručio je kardinal Stella.

Govoreći o ljubavi prema euharistijskoj službi, istaknuo je da svećenik u euharistiji uprisutnjuje Isusa Krista te da je nužno da euharistija nikada ne postane puki obred. Dubina svećenikove molitve ujedinjena s njegovom pastirskom revnošću kojom okuplja i vodi zajednicu Gospodinu, učinit će da on bude jedno s Isusom, a Euharistija izvor i vrhunac njegove osobne vjere, svećeničkog života i pastoralne plodnosti.

„Svećenik je pozvan ljubiti Crkvu takva kakva je, sa svim njezinim božanskim i ljudskim čimbenicima, znajući da je ‘bolnica na ratnom polju’, kako papa Franjo često podsjeća, u kojoj treba tako djelovati da donosimo ublaženje, oprost i milosrđe. Ljubav prema Svetom Ocu i svom biskupu, vjerna suradnja s njima kao i pastoralna skrb za narod redoviti su načini da dokažemo i hranimo tu ljubav prema Crkvi“, poručio je kardinal Stella. Riječima ‘Krist da, Crkva ne’ komentirao je stavove nekih vjernika, ali i onih svećenika koji se pretvaraju u ‘slobodne profesionalce’.  

U nastavku je upozorio i na mnoge posljedice globalizacije koja sve zahvaća. Sredstva društvenog priopćavanja olakšavaju komunikaciju među svećenicima, ali ona sredstva, ako se upotrebljavaju mudro, mogu biti i dragocjeno oruđe na raspolaganju Crkvi za intelektualnu, duhovnu i pastoralnu formaciju. Svećenici mogu putem njih dati lijepa svjedočanstva zajedništva i suradnje u modernom svijetu koji je označen individualističkom kulturom u kojoj kakvoća odnosa može oslabjeti na obiteljskoj i profesionalnoj razini.

Svećenici su pozvani poticati i živjeti zajedništvo, rekao je kardinal Stella i s radošću izjavio kako u društvu ne nedostaje primjera lijepog i dubokog prijateljstva svećenika i vjernika. Ipak, ti odnosi ne mogu zamijeniti vezu koja se nalazi na višoj razini, tj. vezu koju Presbyterorum Ordinis naziva ‘sakramentalno bratstvo’. „Zato je biskupijski svećenik pozvan svoju inkarnaciju u biskupiji promatrati ne samo kao pitanje kanonskog i stegovnog ustrojstva, jer ona znači poziv na zajedničko dijeljenje s biskupom brige i zauzetosti za pastvu određenog dijela naroda Božjega.“

Bratsko zajedništvo se prije svega očituje u pastoralnoj suradnji gdje svećenici djeluju kao članovi jedinstvenog prezbiterija, u uzajamnom pomaganju i zajedničkom traženju načina kako naviještati evanđelje do najudaljenijih mjesta. Istaknuo je kako se izvrstan oblik bratstva očituje i u duhovnom vodstvu među svećenicima.  „Svaki svećenik stavlja u službu svog subrata vlastitu svećeničku milost, da ga podrži i pomogne u rastu njegove predanosti Kristu i Crkvi. Riječ je o temeljnoj službi među nama svećenicima i među vjernicima.“

Zaključujući svoje izlaganje istaknuo je kako svećeničko bratstvo evangelizira jer svjedoči o zajedništvu među svećenicima i vrijedna je uzajamna podrška  svećeničkoj vjernosti. „Bratstvo se među prezbiterima može ostvariti na razne načine, ali u svakom slučaju ono nije jednostavni preduvjet za poslanje, neka vrsta ‘propedeutske faze’ u vidu buduće evangelizacije. Bratstvo je poslanje, a oblici bratskog života su djela evangelizacije“, zaključio je kardinal Stella.

O teološko-pastoralnim smjernicama Papine apostolske pobudnice „Radost Evanđelja“ govorio je doc. dr. sc. Nikola Vranješ koji je istaknuo kako Sveti Otac poziva na više iskrenosti i na nužnu obnovu Crkve iznutra. Papa potiče sve članove Crkve, od pastira do vjernika laika, na iskrenost, uklanjanje licemjerja koji je jedan od najvećih neprijatelja evangelizacije, na bijeg od površnog duhovnog života i pastoralnog djelovanja, te na rast u vjeri i vlastitom pozivu. Autoritet u Crkvi Papa vidi jedino u službi Božjem narodu, rekao je predavač dodajući kako Papa osuđuje elitizam, gnosticizam, borbu za oblike moći i međusobne borbe kao direktne produkte ‘posvjetovnjačenja’ crkvenog života. Samo Duh Sveti može pobijediti takvo zlo, jer on je istinski nositelj kršćanskog života i bez njega nema evangelizacije, poručio je Vranješ.

Drugi dio seminara bavio se antropološko-komunikacijskim temama o kojima su govorili dr. sc. Richard Pavlić, dr. sc. Ivan Koprek, prof. dr. sc. Mladen Parlov i prof.dr.sc. Jerko Valković. Papa Franjo je jedna od najtraženijih osoba na googlovoj tražilici, poručio je Valković. Sveti Otac na neposredan način, gestama i neverbalnim putem, približava se vjernicima. Njegov govor je misionarski, a njegova jednostavnost čini ga sudionikom komunikacije. Iako je svjestan kako će se pojedine njegove poruke pogrešno interpretirati, što navodi i u svojoj pobudnici, Papa preuzima taj rizik i stvara prostor komunikacije s vjernicima. Radikalnost evanđelja kod pape Franje važnija je od protokola, istaknuo je predavač. 

U raspravi koja je  uslijedila otvorene su teme o potrebi sustavne pastoralne skrbi za svećenike u krizi, te o samoći koja je nerijetko uzrokom mnogih problema mladih svećenika koji se nakon života u sjemeništu odjednom nađu u samoći života u župi. Seminar je zaokružen svečanim misnim slavljem u bazilici Majke Božje Trsatske koje je u suslavlju s biskupima Riječke metropolije i apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj Alessandrom D’ Erricom, predvodio kardinal Beniamino Stella.